MALO baskijsko selo Zubieta sa samo 300 stanovnika rješava problem smeća za čak pola milijuna ljudi. Svake godine do 200.000 metričkih tona otpada iz cijele sjeverozapadne Španjolske dovozi se kamionima do postrojenja u Gipuzkoi. Tamo se otpad sortira i ubacuje u spalionicu koji proizvodi dovoljno električne energije za napajanje 45.000 kućanstava.

Postrojenje u Gipuzkoi zamišljeno je kao ekološki prihvatljiva alternativa odlagalištima, no sada ima suprotan učinak. Mještani optužuju vlasnike i regionalne vlasti da krše okolišne zakone Europske unije i ispuštaju opasne razine zagađenja u vodu, zrak i tlo. Čak je zbog toga pokrenut i kazneni postupak.

Je li zaista bolje spaliti nego zakapati?

"Sud mora odlučiti je li okolišna dozvola koju je izdala lokalna vlada u skladu s direktivom EU-a o zagađenju", rekao je za Politico Joseba Belaustegi Cuesta, član građanske inicijative GuraSOS koja vodi kampanju protiv spalionice.

Gipuzkoa nije iznimka. Diljem Europe stotine postrojenja za pretvorbu otpada u energiju iznikle su tijekom godina, izgrađene na obećanju da je spaljivanje otpada radi proizvodnje električne energije bolje za okoliš nego njegovo zakapanje na odlagalištima.

No istraživanja sve češće pokazuju da zagađenje koje uzrokuju ta postrojenja također šteti okolišu i zdravlju ljudi. EU je istodobno drastično smanjila financiranje takvih projekata, dok općine i dalje otplaćuju kredite koje su uzele kako bi ih izgradile.

Kritičari kažu da će postrojenja za energiju iz otpada u najboljem slučaju postati nepopularni ostaci pogrešne politike upravljanja otpadom. U najgorem slučaju, postojeća postrojenja financirana zaduženjem mogla bi postati "neupotrebljiva imovina" koja se muči pronaći dovoljno otpada za spaljivanje kako bi ostala financijski isplativa.

Gipuzkoa je financirana obveznicama u vrijednosti od 80 milijuna eura, čiji je rok otplate 2047. Drugim riječima, postrojenje mora nastaviti s radom još dva desetljeća, bez obzira na okolišne posljedice. Belaustegi Cuesta žali se da spalionica sada uvozi otpad koji nije ni komunalni otpad kako bi imala dovoljno materijala za spaljivanje.

U EU-u djeluje 500 postrojenja za energiju iz otpada

Oko 500 postrojenja za energiju iz otpada trenutačno djeluje u EU-u i spaljuje otprilike četvrtinu svakodnevnog otpada u Europi. Operateri i investitori tvrde da su ove peći ključne ako Europa želi ostvariti cilj da manje od 10 posto kućnog otpada završi na odlagalištima do 2035.

Prema podacima Eurostata, Europljani su 2022. godine proizveli oko 190 milijuna metričkih tona kućnog otpada. Unatoč tome što reciklira otprilike 40 posto otpada, više nego bilo koja druga regija, EU i dalje zakapa velik dio svog smeća. Više od 50 milijuna metričkih tona komunalnog otpada odloženo je na odlagališta u EU-u 2023. godine.

Energija iz otpada smatra se nešto čišćom alternativom: otprilike 58 milijuna metričkih tona spaljeno je 2023. godine, a gotovo sav taj otpad iskorišten je za proizvodnju energije, pokazuju podaci EU-a. Zakoni EU-a o otpadu nalažu da se prednost mora dati ponovnoj upotrebi i recikliranju ispred spaljivanja i odlaganja otpada.

"Glavni cilj postrojenja za energiju iz otpada nije proizvodnja energije; njegova je primarna svrha upravljanje otpadom koji se ne može reciklirati", objasnio je Patrick Dorvil, ekonomist u odjelu za kružno gospodarstvo Europske investicijske banke. No koristi od proizvodnje energije često su ono što lobisti za energiju iz otpada ističu kada promoviraju tu tehnologiju.

Loše razvrstan komunalni otpad znači spaljivanje previše plastike

No ekološke organizacije tvrde kako je pogrešno smatrati da je energija iz otpada čišći izvor energije od fosilnih goriva. Loše razvrstan komunalni otpad često znači da se spaljuje mnogo plastike na bazi fosilnih goriva, pri čemu se ispušta CO₂ koji zagrijava planet.

"Tvrdnja da je spaljivanje otpada bolje od odlaganja pojednostavljuje složeno pitanje. Obje prakse imaju ozbiljan utjecaj na okoliš i nijedna ne bi smjela biti dugoročno prihvatljivo rješenje", rekao je Janek Vahk iz organizacije Zero Waste Europe. Ta nevladina organizacija procjenjuje da svaka metrička tona spaljenog komunalnog otpada ispušta između 0,7 i 1,7 metričkih tona CO₂.

Znanstvenici upozoravaju da nije provedeno dovoljno istraživanja o opasnostima za ljude koji žive u blizini spalionica. Operateri postrojenja inzistiraju da tehnološka rješenja i pravilno razvrstavanje mogu držati zagađenje pod kontrolom. No, otpor prema spalionicama sve više raste.

Zabrinutost zbog zagađenja navela je EU da smanji financijsku potporu postrojenjima za energiju iz otpada i uvede političke obveze s ciljem usmjeravanja članica prema recikliranju. Tijekom godina Bruxelles je uveo stroge okolišne uvjete koje projekti moraju zadovoljiti kako bi primili sredstva EU-a.

To je značajno smanjilo količinu javnog novca dodijeljenog spaljivanju otpada u usporedbi s većim iznosima predviđenima za ekološki prihvatljivije projekte poput postrojenja za recikliranje raznih vrsta otpada.

Lokalne vlasti sputane dugovima za spalionice

Još 2020. godine upravo je ugljični otisak te tehnologije bio razlog zbog kojeg je Bruxelles izostavio postrojenja za energiju iz otpada s popisa prihvatljivih zelenih projekata. Taj popis, nazvan EU taksonomija, govori investitorima što se smatra održivim ulaganjem.

Lokalne vlasti su, tvrde ekološke organizacije, sada zapele s brojnim dugovima koje još otplaćuju zbog prihvaćanja izgradnje tih objekata. Kako zemlje prelaze na ekološki prihvatljivije sustave gospodarenja otpadom, postoji opasnost da bi ti veliki infrastrukturni projekti mogli postati beskorisni.

Mnoga postrojenja za energiju iz otpada već sada zahtijevaju više otpada nego što ga ima u okolici. U Kopenhagenu, primjerice, gradska spalionica sa skijaškom stazom, financirana 30-godišnjim zajmom, svake godine uvozi desetke tisuća tona otpada iz inozemstva kako bi punila svoje peći.

Danska ima višak kapaciteta u sektoru spaljivanja otpada do 700.000 metričkih tona i već predviđa proračunska sredstva za pokrivanje troškova nepotrebnih spalionica otpada.

Ipak, nova postrojenja za energiju iz otpada su u planu. "Kada nema spalionica, tada nastaju veća odlagališta", inzistira Hanna Zdanowska, gradonačelnica poljskog grada Łódźa. Taj će grad uskoro dobiti novo postrojenje za energiju iz otpada, a financirat će se zajmom od 97 milijuna eura Europske banke za obnovu i razvoj.

Dvije milijarde eura za projekte u Češkoj i Poljskoj

Modernizacijski fond EU-a jedan je od posljednjih programa financiranja koji još uvijek podržava projekte za energiju iz otpada; cilj mu je pomoći zemljama članicama s nižim prihodima da preusmjere svoje energetske sektore s fosilnih goriva. Taj fond, vrijedan 19 milijardi eura, od svog osnutka 2021. godine uložio je nešto manje od dva milijarde eura u projekte za energiju iz otpada, svi u Češkoj i Poljskoj.

Na pitanje postoji li rizik da nova spalionica postane neupotrebljiva imovina, Zdanowska je rekla da bi "voljela da se dogodi takav scenarij u kojem u budućnosti stvarno proizvodimo manje otpada".

"Kada se količina otpada u budućnosti smanji, a razina recikliranja poveća, vjerojatno će ostati samo nekoliko postrojenja u regiji i ona se neće ograničiti samo na prikupljanje otpada iz grada, nego će proširiti područje pokrivanja na cijelu regiju."