ZBOG sumnje Sudskog vijeća da je netko u policiji na pločice Mercedesa podmetnuo Jelavićev DNK, Županijski sud je zatražio novo biološko vještačenje automobila koji je nakon pucnjave spaljen.

Na zagrebačkom Županijskom sudu u svibnju je ponovno počelo suđenje Nikici Jelaviću (43) za ubojstvo slučajnog prolaznika Zorana Dominija 1999. u središtu Zagreba te pokušaje ubojstva Vjeke Sliška i još dvojice navodnih pripadnika zagrebačkog podzemlja.

Jelavića Županijsko državno odvjetništvo tereti da je 27. studenoga 1999. u 1,30 sati noću, u Preradovićevoj ulici, iz ručnog bacača pucao u automobil u kojemu su bili Vjeko Sliško, njegov navodni suparnik u zagrebačkom podzemlju, i Ivica Bertić. Projektil je, kako stoji u optužnici, pogodio slučajnog prolaznika Zorana Dominija, potom je pogodio jeep od kojeg se odbio i pao na kolnik, nakon čega je eksplodirao.

Jelavića se optužuje i za pokušaj Sliškova ubojstva krajem siječnja 1995., oko 4 sata, kada su Sliško i Juraj Dodić izašli iz ureda u Maksimirskoj ulici i sjeli u parkirano vozilo. Tužiteljstvo tvrdi da je Jelavić ispalio nekoliko rafala iz puškomitraljeza i teško ih ranio.

Jutarnji list piše kako se u procesu dogodio veliki obrat jer je Županijski sud zatražio novo biološko vještačenje, koje će provesti novi vještak dr. Milovan Kubat, jer su u pitanje dovedeni nalaz i mišljenje vještaka ing. Ivana Jurčića. Tu odluku je donijelo vijeće Županijskog suda pod predsjedanjem suca Marijana Garca.

Tijekom suđenja Jelavić je nekoliko puta protestirao protiv vještaka Jurčića, tvrdeći da je pristran i da je zbog takvog vještačenja unaprijeđen u MUP-ovom Centru za vještačenja. Tijekom prvog suđenja u Remetincu obrana je uspjela u sumnju dovesti zakonitost glavnog dokaza, što je u obzir uzeo sud i nepravomoćno oslobodio Jelavića. Vrhovni sud je pak postupak vratio na ponovno suđenje.

Da je Jelevićev trag podmetnut sumnja se zbog načina na koji je od njega izuzet uzorak sline, koji nije u skladu s policijskim pravilnikom, a koji su policajci stalno primjenjivali.

Robert Hruškar, policijski službenik koji je od Jelavića uzeo slinu, rekao je da nije znao za pravilnik, te da nije krim tehničar. Nakon što je Jelaviću dao da žvače gazu, stavio ju je u papirnatu vrećicu, 10-15 minuta kasnije izvadio ju je i sušio pored radijatora, te je kasnije proslijedio dalje. Jelavić tvrdi da cijelo vrijeme nije bio u sobi, a Hruškar pak suprotno.

Sud će od policije pokušati saznati tko je i kada s Mercedesa izuzeo pločice nakon pucnjave, te tko ih je i kada dostavio policiji. Od Jurčića, koji je nakon vještačenja sline i rekao da DNK pripada Jelaviću,  tražit će se da potvrdi taj podatak.

Što se tiče pokušaj obojstva Vjeka Sliška u Maksimirskoj, vještak balističar je ustvrdio da već nakon pet sati uglavnom nestaju barutne čestice sa šaka, a u Jelavićevom slučaju je prošlo 15 sati.