Pogledali smo film o Khashoggiju, novinaru kojeg je saudijski princ dao raskomadati
MEĐUNARODNI festival dokumentarnog filma ZagrebDox prošlog se tjedna održavao u Zagrebu. Pogledali smo nekoliko politički angažiranih dokumentaraca iz njegovog vrlo zanimljivog programa.
Jedan od njih je Disident, film o stravičnom ubojstvu saudijskog novinara s američkim prebivalištem, Jamala Khashoggija, a film je domaća publika mogla pogledati u četvrtak u ljetnom kinu Tuškanac. Prije prikazivanja filma emitirana je i videoporuka samog redatelja Bryana Fogela hrvatskoj publici.
Khashoggi je, podsjetimo, ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. listopada 2018. godine. Istrage Turske, CIA-e i drugih američkih obavještajnih službi, specijalne izvjestiteljice Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda utvrdile su da su ga ubili saudijski agenti, uz suradnju saudijskog konzula i osoblja konzulata.
Svi su oni manje ili više otvoreno zaključili da je princ prijestolonasljednik Muhamed bin Salman znao ili odobrio ovu egzekutorsko-mesarsku operaciju. A u američkom obavještajnom izvješću, objavljenom u veljači ove godine, eksplicitno se zaključuje da je otmicu i ubojstvo naredio princ prijestolonasljednik Muhamed bin Salman osobno.
>>Izvješće SAD-a: Saudijski princ odobrio je brutalno ubojstvo Khashoggija
Redatelj je dobio Oscara za film o ruskom dopingu
Bryan Fogel je, inače, američki redatelj, producent, scenarist i aktivist za ljudska prava najpoznatiji po filmu Ikar iz 2017. godine, koji je razotkrio sustavni doping među ruskim olimpijcima i za koji je godinu kasnije dobio i Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film.
Njegov Disident, za koji je dobio nagradu za najbolji dokumentarni film na Sundance Film Festivalu ove godine, s jedne je strane visokobudžetni, sofisticirani i trilerski napeti dokumentarac čije se produkcije i efekata ne bi posramili ni holivudski blockbusteri, no s druge strane je, kako prikladno sažima najava ZagrebDoxa, intimni portret čovjeka koji je za slobodu govora žrtvovao sve.
Priča je to o kolumnistu Washington Posta, novinaru i uredniku koji je nekad bio insajder u krugovima saudijskog establišmenta, a onda je 2017. morao pobjeći iz domovine u Ameriku kad je postao preglasan za vlastito dobro. O 60-godišnjem čovjeku, poznatom s obje strane Atlantika, koji je ušao u konzulat svoje rodne zemlje, svjestan da je u nemilosti saudijske kraljevske obitelji zbog svojih kritika na njen račun, ali uvjeren da mu se ništa neće unutra dogoditi. Da se, čak i ako ga žele ubiti, to ne bi usudili usred Turske.
Tražio je službeni dokument kako bi se mogao vjenčati sa svojom turskom zaručnicom Hatice Cengiz koja ga je ostala čekati ispred i kojoj je ipak ostavio mobitel s uputom da nazove savjetnika turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ako on ne iziđe iz zgrade. I nikad nije izašao.
Snimke sve otkrile: Dogovarali se kako će ga raskomadati, gušili ga 7 minuta
No saudijski konzul i 15 saudijskih agenata i časnika koji su (dvojica s diplomatskim putovnicama) došli dvjema privatnim avionima u Istanbul, noseći anestetik, pilu za kosti i sve ostale potrepštine za egzekuciju, nisu znali da turske obavještajne službe prisluškuju konzulat. Tako je sve što se dogodilo Khashoggiju nakon što je kročio u zgradu konzulata snimljeno.
A snimljeno je i njihovo dogovaranje, nekoliko minuta prije nego je "žrtvena životinja, kako su nazvali Khashoggija, ušla, kako će raskomadati i transportirati njegovo tijelo u dijelovima. Za to je bio zadužen forenzički specijalist i pukovnik saudijske vojske Salah Mohammed Tubaigy koji se na snimci smije dok govori kako bi tijelo bilo dobro objesiti na mesarsku kuku za lakše komadanje.
Fogel je dobio snimke, odnosno njihove transkripte od turskih vlasti za potrebe filma i uz pomoć njih i intervjua s turskim istražiteljima i dužnosnicima detaljno izložio Khashoggijevu likvidaciju, ali i dokazao da iza nje nije mogao stajati nitko drugi nego princ Muhamed.
Saudijski agenti upali su u ured na katu u kojem je Khashoggi bio s konzulom Mohammadom al-Otaibijem i nakon kraćeg razgovora i tjeranja da pošalje poruku sinu, savladali ga i ugušili plastičnom vrećicom koju su mu omotali oko glave.
Khashoggi se gušio sedam i pol minuta. A onda su počeli komadati njegovo tijelo pilom, spremajući dijelove u vrećice. Jedan od egzekutora čak kaže da će odnijeti njegove prste u Rijad, kako bi se uz pomoć otisaka nalogodavci uvjerili da je prava osoba ubijena. Nakon toga su njegovo raskomadano tijelo prevezli u rezidenciju konzula, gdje su ga kremirali u tandoori peći. Turski istražitelji saznali su da je konzulat naručio desetke kilograma mesa kako bi ih ispekao u istoj peći i tako prikrio miris izgorenog tijela.
Omar Abdulaziz, Khashoggijev mladi saveznik i glavni lik filma
Drugi glavni lik u filmu je Omar Abdulaziz, 29-godišnji saudijski disident i youtuber koji živi u Kanadi gdje je dobio azil, koji također strahuje za svoj i živote svoje obitelji, a s kojim se Khashoggi povezao posljednjih godina života. Iako se temperamentni Abdulaziz čini dosta radikalnijim od odmjerenog Khashoggija, njih dvojica udružili su se u borbi za širenje prostora slobode i ograničavanje dinastijskog apsolutizma u zemlji iz koje su morali pobjeći.
>>Zašto Saudijska Arabija smije ono što drugi ne smiju?
Naime, kako brojni Khashoggijevi suradnici i prijatelji u filmu objašnjavaju, Khashoggi se, sve do kraja, uopće nije smatrao disidentom iako je to objektivno postao i iako se pripremao njegov atentat. Zalagao se za umjerene reforme i slobodu govora u svojoj zemlji, zbog čega ga je Saudijska Monarhija neko vrijeme tolerirala, pa čak i tretirala kao neslužbenog ambasadora na Zapadu koji bi predstavljao njihovo "modernizirano" lice.
No s Arapskim proljećem koje je izbilo prije 10 godina i kojem se Saudijska Arabija uglavnom protivila, iz očitog nagona za samoodržanjem, njegove kritike postajale su sve hrabrije, a njegov interes za potencijal društvenih mreža za društvene promjene u arapskom svijetu sve veći. I sam Khashoggi je bio sve popularniji na Twitteru, što se kraljevskoj obitelji nimalo nije sviđalo.
Foto: TheDissident.com
"Jamal je uvijek bio na rubu. Znao je koje crvene linije ne smije prijeći u svom izvještavanju. Ali činio bi maksimalno koliko smije. Nekad bi krivo procijenio", kaže u filmu njegov drugi prijatelj i bivši izvršni direktor Al Jazeere, Wadah Khanfar.
"Ovo je režim koji ljude smatra robovima"
Ipak, kad se 35-godišnji princ Muhamed uspeo do pozicije prijestolonasljednika i de facto zamijenio na vlasti svog onemoćalog 85-godišnjeg oca Salmana, Khashoggi je u početku čak podržavao njegove najave reformi liberalizacije. Zamjerio se princu kad je počeo oštro kritizirati njegov bliski odnos s tada novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i pridobivanje njegove naklonosti kupovinom američkog naoružanja.
"Ovo je režim koji ljude smatra robovima", kaže jedan od Khashoggijevih suradnika u filmu, sumirajući dehumanizirajući odnos koji saudijski režim ima prema svojim građanima. A kao ni film Coronation kineskog disidenta Aija Weiweija, također prikazan na ZagrebDoxu, Netflix nije u svoju ponudu uvrstio ni Disidenta. Nije to napravio ni Amazon Prime, čiji je vlasnik Jeff Bezos također vlasnik Washington Posta.
>>Netflix i festivali odbili su potresni dokumentarac o Wuhanu. Pogledali smo ga
"Mislim da film otkriva da, nažalost, među ovim ogromnim tvrtkama postoji ustezanje i kukavičluk da se pozabave temama koje bi mogle utjecati na njihovu vrijednost dionica ili na njihovo poslovanje ili interese investitora, iako znaju da bi stotine milijuna ljudi bilo zainteresiran za gledanje filma", kaže Fogel za BBC.
Potpuno očekivano, Disident je početkom godine postao meta trolova koji mu daju loše ocjene na stranicama IMDB i Rotten Tomatoes. Unatoč tome, trenutno ima 7.9 od 10 na prvom i čak 97% na drugom.
Khashoggi ubijen jer je financirao saudijske aktiviste?
"Budi oprezan, ovaj posao mogao bi te ubiti", upozorio je Khashoggi Abdulaziza jednom prilikom.
"Tvoj glas je bitan. Tvoje riječi su važne. Naučio sam to od Jamala", kaže Abdulaziz, ali i prepričava kako se u Montrealu našao s dvojicom Saudijaca bliskih režimu koji su mu došli s ponudom da se vrati u domovinu, prestane s kritikama i tamo dobije svoju televizijsku emisiju. Odbio je, iako su doveli njegovog vlastitog brata sa sobom. Dvojica njegove braće zatvorena su nedugo nakon toga i surovo mučena u zatvoru, gdje se nalaze i danas.
Abdulaziz tvrdi da je upravo on, na neki način, razlog zašto je saudijski režim odlučio ubiti Khashoggija. Naime, obojica su bili redovita meta saudijske državne mašinerije trolova pod vodstvom "gospodara muha" - prinčevog savjetnika Sauda al-Qahtanija, inače jednog od navodnih organizatora atentata. Abdulaziz, koji je nazvao tu mrežu državnih trolova "muhama", organizirao je odgovor na nju u obliku mreže saudijskih aktivista koje je nazvao "pčelama".
Predstavio je plan Khashoggiju: "Pčele" bi se na Twitteru borile s "muhama" i na njihovu propagandu i prorežimske heštegove odgovarali prodemokratskim porukama i heštegovima. Ali trebala su mu financijska sredstva da bi opskrbio aktiviste mobitelima i američkim ili kanadskim SIM-karticama, kako bi izbjegli cenzuru. Khashoggi je pristao financijski podržati inicijativu.
Upravo to mu je, smatra Abdulaziz, presudilo. Režim je zaključio da je postao državni neprijatelj i da ga treba eliminirati. A za to je saznao, tvrdi ovaj aktivist, tako što je hakirao i prisluškivao njegov mobitel, i to pomoću sofisticiranog spywarea Pegasus koji je kupio od izraelske tvrtke NSO, a kojim se može doći do sve komunikacije sa zaraženog mobitela. Američki zviždač Edward Snowden opisao je NSO kao "najgore od najgorih", ali jasno je da je izraelska vlada morala odobriti ovu kupoprodaju.
Saudijci hakirali i Khashoggija i Bezosa, vlasnika Washington Posta
Saudijci su, saznajemo u filmu, hakirali i mobitel vlasnika Washington Posta i Amazona Jeffa Bezosa, a poruka kojom mu je instaliran spyware poslao mu je 2018. princ Muhamed osobno, utvrdili su UN-ovi istražitelji. Slučajno ili ne, odmah nakon toga tabloid National Enquirer objavio je sadržaj njegovih poruka i otkrio da ima fotografije koje dokazuju njegovu bračnu nevjeru, a uskoro nakon toga Bezos se razveo od supruge koja je u razvodu dobila dionice Amazona u vrijednosti od 35 milijardi dolara.
Foto: EPA
Bezos je navodno otkazao svoj dolazak na grandioznu investicijsku konferenciju u Rijadu, promoviranu kao "Davos u pustinji", nekoliko mjeseci nakon ubojstva. Njegov Washington Post pokrenuo je nakon Khashoggijeve smrti veliku kampanju "Pravda za Jamala". Pa ipak, Amazon je lani kupio saudijsku tvrtku za online-trgovinu Souq i nastavio poslovati sa Saudijcima.
Najdirljiviji dio filma svakako su razgovori s 39-godišnjom Hatice Cengiz, koja se i dalje bori da se nalogodavce ubojstva njenog nesuđenog supruga suoči s pravdom.
"Mislila sam da će Jamal učiniti nešto dobro za čovječanstvo. I ako ću provesti svoj život s nekim, to može biti samo netko poput Jamala. Željela sam mu pomoći na njegovom putovanju, biti uz njega", kaže Cengiz.
Princ Muhamed nije ni sankcioniran ni optužen
>>Gotova istraga: Saudijska Arabija ubila je Khashoggija, sve je bilo planirano
Specijalna izvjestiteljica UN-ovog Vijeća za ljudska prava, Agnes Callamard, u filmu još jednom ističe da nikakva istraga i dalje nije pokrenuta protiv samog princa Muhameda, iako sve upućuje na to da je takva istraga nužna, jer ovdje se očito radilo o državnoj operaciji koju su izvršili državni agenti koristeći državne resurse. Fogel, ipak, ne vjeruje da će se to dogoditi.
"Ono što arapski svijet najviše treba je sloboda izražavanja", glasi naslov posljednje Khashoggijeve kolumne za Washington Post i lajtmotiv je koji se provlačio kroz sve njegove tekstove i nastupe.
Nakon što je Saudijska Arabija prvo poricala da je Khashoggi ubijen, njen sud je u očito montiranom procesu osudio na smrt petero počinitelja, što je naknadno zamijenjeno zatvorskom kaznom. Troje viših dužnosnika oslobođeno je, uključujući prinčevog savjetnika Qahtanija. Turska je lani započela vlastito suđenje u odsutnosti, svjesna da Saudijska Arabija neće izručiti krivce.
Američki Kongres je 2019. blokirao dogovorenu prodaju oružja Saudijcima, ali Trump je svojim vetom poništio zabranu. Štoviše, Trump se novinaru Bobu Woodwardu otvoreno hvalio da je "spasio glavu" saudijskom princu.
Trump, naravno, nije jedini koji je iz ciničnih interesa stao iza princa ubojice. Snimka srdačnog susreta Vladimira Putina i princa na summitu G20, ni dva mjeseca nakon ubojstva, govori sama za sebe.
A iako je američka administracija Joea Bidena ove godine objavila izvještaj o prinčevoj krivnji i donijela sankcije za 76 Saudijaca, princ Muhamed i sama država, bliska saveznica SAD-a, nisu kažnjeni. Što znači da pravda za Khashoggija nije zadovoljena i vjerojatno nikad neće ni biti, iako je sam princ 2019. cinično priznao da "snosi punu odgovornost" jer se ubojstvo dogodilo "na njegovoj straži", poričući da je znao za njega.
"Ovo je okruženje u kojem se nalazimo, a koje je neprestano u sukobu s ljudskim pravima. Lideri poput Muhameda bin Salmana vide kako svojim novcem mogu kupiti izlaz iz takvih vrsta događaja, a odgovornosti nema ako ne postoji kumulativni i udruženi napor zemalja", zaključuje Fogel.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati