POBJEDA Zohrana Mamdanija na izborima za gradonačelnika New Yorka izazvala je zabrinutost u njujorškom kripto sektoru, otvarajući pitanje kako će grad funkcionirati pod vodstvom političara poznatog po kritikama Wall Streeta i digitalne imovine. Ovaj 34-godišnji demokrat 4. studenog je porazio bivšeg guvernera New Yorka Erica Adamsa u utrci koja je mjesecima držala tržišta predviđanja u neizvjesnosti, piše CryptoSlate.

Mamdanijev uspon na vlast je povijesni - postao je najmlađi gradonačelnik New Yorka u posljednjih sto godina, ujedno i prvi musliman, prvi Južnoazijac te prvi čelnik grada rođen u Africi. Njegova pobjeda dio je šireg demokratskog vala koji je zahvatio zemlju, potaknutog otporom politikama predsjednika Donalda Trumpa i snažnom podrškom mlađih i raznolikijih birača.

Istovremeno, Mamdanijev trijumf donio je dobitak korisnicima Polymarketa, najveće decentralizirane platforme za predviđanje. Na tržište povezano s njegovom pobjedom uloženo je više od 430 milijuna dolara, pri čemu ga je podržalo čak 92% oklada.

Ipak, za kripto industriju u New Yorku i šire, njegova pobjeda predstavlja puno složeniju situaciju od običnog izbornog rezultata. Mamdani nije tipičan zagovornik kripto svijeta, za razliku od odlazećeg gradonačelnika Erica Adamsa koji je svoje prve tri plaće primio u Bitcoinu i osnovao prvi gradski ured za digitalnu imovinu u zemlji. Novi gradonačelnik dolazi s političkom pozadinom usmjerenom na zaštitu potrošača, kritiku zloupotreba u kripto industriji i zalaganje za ekonomsku preraspodjelu. Njegov dolazak podijelio je kripto zajednicu na one koji strahuju od njegovih politika i one koji u njemu vide odjek izvorne etike Satoshija Nakamota.

Prijepori u kripto svijetu

Prije izbora, najglasnija upozorenja stizala su od istaknutih kripto poduzetnika koji Mamdanija vide kao prijetnju bogatstvu i investicijama u najvažnijem američkom financijskom središtu. Tyler Winklevoss, suosnivač mjenjačnice Gemini, tvrdio je da Mamdanija podržavaju "razmaženi, fakultetski obrazovani studenti" koji, prema njegovom mišljenju, "nikada nisu naučili vrijednost zapadne civilizacije".

Dodao je:

"Wall Streeteri, financijaši i menadžeri hedge fondova bili su prezauzeti radom na svojim ribnjacima i penjanjem po ljestvama uljudnog društva da bi se sjetili zaštititi sustav koji im je omogućio da postignu svoj uspjeh na prvom mjestu i omogućio New Yorku da jednom postane najveći grad na svijetu."

Bivši direktor komunikacija Bijele kuće, Anthony Scaramucci, također je upozorio da bi Mamdanijev prijedlog poreza na dohodak od 2% za stanovnike s primanjima iznad milijun dolara mogao izazvati egzodus osnivača i pojedinaca s visokim plaćama. Prema njegovim riječima, to bi naštetilo cjelokupnom gospodarskom ekosustavu jer bi moglo dovesti do odljeva kripto kapitala u savezne države s povoljnijim poreznim zakonima.

Strahovi ovih zagovornika kripta proizlaze iz uvjerenja da Mamdanijev fokus na zaštitu potrošača i poreznu reformu riskira slabljenje konkurentske prednosti New Yorka, i to u trenutku kada se globalna kripto tržišta još oporavljaju od kriza poput sloma FTX-a i Terre. Taj strah nije neutemeljen, s obzirom na to da je regulatorni okvir New Yorka, poznat po BitLicenseu, i dalje jedan od najstrožih na svijetu, a status grada kao kripto središta izgrađen je na pristupu kapitalu i talentima jednako koliko i na tehnološkim inovacijama.

Ipak, ova perspektiva otkriva samo dio priče.

Neočekivani odraz izvornih ideja

Dok se najbogatiji igrači na gradskoj kripto sceni pripremaju za više poreze i stroža pravila, druga skupina - graditelji i kripto idealisti - Mamdanija ne doživljava kao prijetnju, već kao odraz izvorne filozofije kriptovaluta usmjerene protiv centraliziranih "čuvara sustava".

Za mnoge u Web3 zajednici, ironija je očita: izvorna vizija kripta nije bila financijska špekulacija, već razbijanje monopola, demokratizacija ekonomske moći i stvaranje sustava koji služe ljudima isključenima iz tradicionalnih financija. U Mamdanijevoj retorici, oni čuju jasan odjek takvog pogleda na svijet.

Amol G., suosnivač Solana Spacesa, bio je izravan: iako Mamdani možda ima "čudne socijalističke tendencije", on je proizvod sustava koji je iznevjerio radničku klasu.

Rekao je: "Kada se Satoshi pojavio… temeljna etika nije bila ‘broj raste’… već da ljudi zaslužuju samoodređenje izvan predatorskih sustava. Cilj je bio eliminirati prisilne posredničke slojeve. Cilj je bio vratiti prednost, suverenitet i izbor u ruke ljudi, a ne ukorijenjene moći. To je doslovno isti filozofski DNK."

Njegovo mišljenje nije usamljeno. Zack Guzmán, osnivač Coinage Medije, izjavio je da Mamdanijeva pobjeda odražava osnivačku etiku kripta, dodavši:

"Mogu razumjeti zašto se ljudi možda boje Zohrana Mamdanija. Mogu razumjeti zašto netko ne bi želio glasati za njega. Ali ako ste u kriptu, a ne možete razumjeti zašto će on pobijediti, trebali biste stvarno preispitati zašto smo ovdje."

Ovi glasovi Mamdanijevu politiku protiv establišmenta i za preraspodjelu moći ne vide kao neprijateljsku prema kriptu, već ideološki blisku izvornom obećanju Bitcoina - ne Bitcoina kojim dominiraju ETF-ovi i institucionalni ulagači, već Bitcoina koji su zamislili cypherpunkeri, zagovornici privatnosti i rani internetski idealisti. U tome leži paradoks: isti politički instinkti koji uznemiruju bogate kripto direktore duboko rezoniraju s filozofskom jezgrom pokreta.

Mamdani u središte stavlja ljude kojima kripto tvrdi da želi služiti: one bez pristupa bankarskim uslugama, financijski marginalizirane i zajednice obojenih koje su oštetile predatorske financijske prakse i prijevare poput FTX-a i Terre. Još 2023. godine podržao je važan zakon o zaštiti kripto investitora, tvrdeći da su mali ulagači "obično najveće žrtve" tržišnih slomova. Također je kritizirao svog protukandidata Adamsa zbog savjetovanja mjenjačnice OKX tijekom istrage SEC-a. Takvi stavovi odražavaju pogled na svijet koji kripto promatra kroz prizmu javne štete i strukturne nejednakosti, a ne korporativnog rasta. Za njegove pristaše to ga čini principijelnim, a za kritičare - opasnim.

Odlučujući test za New York i kripto

Nakon Mamdanijeve pobjede, New York je postao pozornica na kojoj se sudaraju dvije vizije kripta: jedna koja ga vidi kao industriju visokih financija, integriranu s Wall Streetom i vođenu rizičnim kapitalom, i druga koja ga doživljava kao antiestablišmentsku tehnologiju namijenjenu rušenju postojećih struktura moći i osnaživanju pojedinaca.

Mamdanijev uspon prisiljava industriju da se suoči s raskorakom između onoga što je kripto danas i onoga što je tvrdio da jest na svojim počecima. Kada preuzme dužnost do siječnja 2026., naslijedit će grad koji je i dalje dom najveće koncentracije kripto osnivača, mjenjačnica, institucionalnih ureda i blockchain istraživačkih laboratorija u SAD-u. Njegove politike o oporezivanju, regulaciji i tehnološkom sektoru oblikovat će putanju kripta u New Yorku za sljedeće desetljeće.

Ulozi su ogromni. Strože regulatorno okruženje moglo bi ubrzati egzodus kripto bogatstva i talenata. S druge strane, vjerodostojan okvir za zaštitu potrošača mogao bi stabilizirati tržište, privući dugoročne institucionalne ulagače i legitimizirati New York kao najreguliraniju i najpouzdaniju kripto jurisdikciju na svijetu.

Na kraju, Mamdanijeva pobjeda više otkriva o industriji koja se s njim suočava nego o njemu samom. Kripto se sada mora zapitati:

"Je li to pokret koji se bori protiv centralizirane moći - ili industrija koja brani bogatstvo onih koji su prvi profitirali?"

Desetljećima je odgovor mogao biti i jedno i drugo. Pod gradonačelnikom Zohranom Mamdanijem, tu kontradikciju možda više neće biti moguće ignorirati.