PROSJEČNE neto plaće na hrvatskim otocima dosegle su 2024. godine 1050 eura i približile su se tadašnjem nacionalnom prosjeku (1171 euro), dok sedam općina i gradova: Sutivan, Cres, Punat, Mali Lošinj, Rab, Krk i Tkon premašuju nacionalnu razinu.

Plaće u deset vodećih otočnih gradova i općina kretale su se od 1104 eura u Korčuli do 1633 eura u Sutivanu, a razlika između dna i vrha iznosi gotovo 530 eura, iščitava se iz Vladina Izvješća o provedbi Zakona o otocima za 2024. godinu.

U usporedbi s 2023. raspon plaća se dodatno proširio. Sutivan je s 1239 eura skočio na 1633 eura, Cres s 1060 eura na 1267 eura, Punat s 1091 eura na 1214 eura, Rab s 1085 eura na 1209 eura, a Tkon s 967 eura na 1173 eura. Povećanja su u svim slučajevima dvoznamenkasta, između 15 i 25 posto.

Luksuzni turistički smještaj i prateće usluge guraju Sutivan, Cres i Punat na vrh, dok su niže pozicionirane općine fokusirane na masovniji turizam, prerađivačke ili komunalne djelatnosti te imaju kraću sezonu.

Raste broj i poduzetnika i zaposlenih

Spomenuto Izvješće optimistično oslikava gospodarske prilike na hrvatskim otocima. Od 2016. do 2024. broj poduzetnika porastao je za 40 posto, a broj zaposlenih za 38 posto. Nove tvrtke osnivaju se dinamikom sličnom onoj na kontinentu, dok je rast zaposlenosti čak i izraženiji na otocima.

Sve to potvrđuje da otoci više nisu razvojno zaostalo područje, već ravnopravno, a u segmentu zapošljavanja i predvodnički sudjeluju u nacionalnom gospodarskom rastu, naglašava se u izvješću.

Vlada ističe kako izrazito povoljna gospodarska klima na otocima daje pozitivne učinke. Od 2018. do 2024. godine gospodarstvenici na otocima uprihodili su 13,5 milijardi eura, a najviše, 2,7 milijardi u 2024., što je u odnosu na 2023. rast od 11,3 posto.

U 2024. broj poduzetnika povećao se za 3,1 posto, s 5712 na 5887, a broj zaposlenih za 4,9 posto, s 27.479 na 28.816. Pet nosivih djelatnosti su turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija te administrativne i pomoćne usluge na koje otpada 80 posto prihoda, tj. 2,2 milijarde eura.

Otoci uspjeli zadržati stabilan broj učenika

Za razliku od školskog sustava na kontinentu, koji neprekidno bilježi pad, otočni je u posljednjem desetljeću održao stabilan broj učenika, oscilira između 10.400 i 10.800, s prosjekom 10.604 učenika godišnje.

U proteklom desetljeću, tj. od školske godine 2013./2014. do 2024./2025. broj otočnih osnovnoškolaca i srednjoškolaca smanjio se za 133, što je pad od 1,25 posto. S druge strane, Hrvatska je u cjelini izgubila 61.456 učenika, što je pad od 12,07 posto.

U pedagoškoj godini 2024./2025. u predškolski odgoj na otocima je upisano 4569 djece, što je 4,22 posto više nego lani, no populacija djece od jedne do 6 godina, rođene 2018. - 2023., smanjila se za oko jedan posto (0,69 posto), na 6284.

Već treću godinu zaredom na otocima raste i broj upisane djece i stopa upisa u vrtiće, što potvrđuje da prošireni kapaciteti i logističke mjere imaju trajan, a ne jednokratan učinak, konstatira se u izvješću. Državni i javni sektor u otoke je u 2024. uložio 527,3 milijuna eura, od čega je 500,5 milijuna bespovratno, a 27 milijuna čine kreditna sredstva HBOR-a i HAMAG-BICRO-a.

Za Plenkovićevih vlada uloženo četiri od ukupno 6,09 milijardi

Manje je to u odnosu na 2023., kada je uloženo 594,6 milijuna, te osobito u odnosu na 2022. kada su ulaganja u otoke bila rekordna i iznosila su 698,3 milijuna eura, što je 171 milijun više nego 2024.

No, treba podsjetiti da je najveći dio tih rekordnih ulaganja vezan uz izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama i Stonske obilaznice te naglasiti da i nakon njihova završetka ulaganja u otoke premašuju pola milijarde eura godišnje.

Gledano u duljoj perspektivi, od 2006. do 2024. godine, država je u otoke uložila 6,09 milijardi eura, a samo u razdoblju vlada premijera Andreja Plenkovića, od 2016. do 2024., više od četiri milijarde eura. Taj razvojni kontinuitet jasno pokazuje da ulaganja u otoke nisu jednokratni projekt, nego dugoročna državna politika, ističe se u Izvješću o provedbi Zakona o otocima.

Smještaj u domovima za starije pokriva svega 2,13 posto ukupnog broja starijih od 65

Iako su u poboljšanju prilika za život na otocima vidljivi značajni iskoraci, prostora za dodatne itekako ima. Otočno se stanovništvo smatra natprosječno starim, a smještaj u domovima za starije na otocima pokriva svega 2,13 posto ukupnog broja starijih od 65 godina, što je ispod prosjeka države i EU.

I dok je oko 92 posto otočana priključeno na sustave javne vodoopskrbe, istovremeno ih je samo 47,4 posto priključeno na sustave javne odvodnje.

Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada iznosi 27,3 posto, a nedovoljno se koristi i potencijal proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, naime, svega se 0,16 posto instalirane snage u ukupnom sustavu poticaja države odnosilo na otočne elektrane.

Dobro je podsjetiti i da je hrvatsko otočje drugo najveće u Sredozemlju, odmah nakon grčkog. Na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, živi 127.838 stanovnika okupljenih u 59 općina i gradova.