PETAK je težak dan za rusku oporbu i novinare. U malenim, pregrijanim stanovima, kafićima i redakcijama novinari nad ekranima iščekuju hoće li im njihova domovina nakačiti stigmu izdajnika.

Naime, gotovo svakog petka na web-stranici ruskog ministarstva pravosuđa pojavljuje se najnoviji popis medija i pojedinaca koji su označeni kao strani agenti. Neovisni novinari smatraju to neizbrisivom ljagom. Ruski predsjednik Vladimir Putin inzistira na tome da namjera nije ušutkati ili cenzurirati, već samo obavijestiti čitatelje i gledatelje da se neki od medija koje prate financiraju iz inozemstva, piše CNN.

"Ovaj zakon nikome ne zabranjuje da ima vlastito mišljenje o nekom pitanju. Riječ je o primanju financijske pomoći iz inozemstva tijekom domaćih političkih aktivnosti", objasnio je nedavno Putin.

Posljednji potez Kremlja u kampanji protiv neovisnih novinara i oporbe

Za dobitnika Nobelove nagrade za mir, Dmitrija Muratova, ovo je samo posljednji potez Kremlja u kampanji za ukidanje neovisnog novinarstva i svega što je preostalo od učinkovite ruske oporbe.

"Dok su '90-ih i ranih 2000-ih novinare ubijali unajmljeni atentatori, kao što se to dogodilo s našom novinarkom Anom Politkovskajom, danas se vodi politika mekog davljenja koja se događa uz pomoć zakona o stranim agentima", rekao je Muratov za CNN.

Kao glavni urednik Novaje Gazeta izgubio je šestoricu redakcijskih kolega u borbi za istinu. Najpoznatija među njima bila je Politkovskaja. Rođena u Americi, ali žestoko predana Rusiji, ubijena je iz vatrenog oružja na pragu svog moskovskog stana prije 15 godina. Bivši ured Politkovskaje danas je dijelom muzej, a dijelom istražni centar. Dokumenti i fotografije prekrivaju cijeli zid, optužbe i osumnjičeni su povezani crnom niti.

"Kada se neka medijska kuća označi 'nepoželjnom', ona se mora proglasiti javnim neprijateljem, što znači da zapravo prestaje s radom", kaže Muratov, koji je novac od Nobelove nagrade već dao u dobrotvorne svrhe za djecu i novinarstvo.

Niz ubojstava novinara i oporbenjaka

Vladimir Putin vlada Rusijom - kao predsjednik pa premijer, a sada opet predsjednik - od Silvestrova 1999. godine. Tijekom te 22 godine novinari i oporbeni političari su ubijani, a njihove ubojice rijetko se, ako ikad, uspijevaju identificirati.

"Biti oporbeni političar, neovisni novinar ili bloger očito je rizičan posao u Rusiji. Više od deset takvih osoba je ubijeno ili umrlo u sumnjivim okolnostima. Mnogi drugi pretrpjeli su nasilne napade. Rijetko koje od tih djela se učinkovito istražuje, što potiče klimu nekažnjivosti", izjavila je za CNN Tanja Lokšina, pomoćnica direktora Human Rights Watcha za Europu i središnju Aziju sa sjedištem u Moskvi.

Tko god je naručio atentat na Politkovskaju, i dalje je na slobodi. Petorica Čečena osuđena su 2017. za ubojstvo oporbenog čelnika Borisa Nemcova ispred Kremlja, počinjeno dvije godine ranije. Ali nitko nije identificirao onoga tko im je ponudio nagradu za ubojstvo od 15 milijuna rubalja. Političari poput Alekseja Navalnog zatvoreni su zbog optužbi za koje oni smatraju da su izmišljene. A Navalni i dalje pati od posljedica trovanja novičokom, nervnim agensom za koji se zna da ga proizvodi samo ruska država. Neovisni novinari ne vjeruju da su fizičke opasnosti po njih nestale. Nekoliko ih je pobjeglo u progonstvo. Biti označen kao strani agent, vjerojatno povećava opasnosti s kojima se suočavaju. Pogotovo zato što je Putin i dalje popularan kod većine Rusa.

"Putin se oslanja na ljubav i odanost preko 70 posto Rusa. I on je predsjednik većine. A što se tiče interesa manjine, on nije njihov predsjednik. I njihove su novine etiketirane kao strani agenti, njihova opozicija biva slomljena, njihovi lideri su strpani u zatvor", kaže Muratov.

Crveno upozorenje prije svakog novog priloga

Nedavna primjena zakona o medijima iz 2017. godine, kojim je 88 medija i pojedinaca proglašeno "stranim agentima", udar je na novinare koji svoj rad vide kao domoljubnu dužnost. Studiji Dožd TV-a bruje istom hipsterskom energijom koja ispunjava obnovljena skladišta s galerijama i dizajnerskim trgovinama oko njih. Ali to je tjeskobno buka. U kolovozu se medijska kuća našla na novom popisu "stranih agenata".

Crveno upozorenje, koje je propisala vlada, ispunjava ekran prije svakog novog segmenta u svakoj emisiji. Također je obavezan u svakom tweetu istaknutom na web-stranici ovog televizijskog kanala.

"OVU PORUKU (MATERIJAL) STVARA I (ILI) DISTRIBUIRA STRANI MASOVNI MEDIJ KOJI ISTUPA KAO STRANI AGENT I (ILI) RUSKA PRAVNA OSOBA KOJA OBAVLJA ISTUPA KAO STRANI AGENT", piše u upozorenju.

U Staljinovim danima, koji su još u živom sjećanju Rusije, takva bi oznaka dovela do brzog javnog suđenja i metka u potiljak za neke sretnike. Oni nesretni bili bi poslani u polaganu smrt među milijunima drugih žrtava sovjetskih čistki.

Milijunske kazne za neisticanje upozorenja

"Kada ste označeni kao strani agent, u osnovi vas nazivaju državnim neprijateljem, jer ako radite za neku drugu državu, onda radite protiv svoje države, što, naravno, nije istina. Ali Rusija ima svoju strašnu povijest i to puno znači. To znači da nije sigurno raditi s vama", objašnjava Tihon Dzjadko, glavni urednik Dožd TV-a i nastavlja:

"Ako samo jedan od svojih materijala ne označite crvenim upozorenjem, čak i fotografiju slatkih malih štenaca s Novog Zelanda, ako zaboravite upotrijebiti ove 24 riječi koje govore da je taj materijal 'kreirao strani agent', možete biti kažnjeni s 300.000 rubalja, drugi put s milijun rubalja, a treći put, valjda, s pet milijuna rubalja. A ako ne platimo, kreće kazneni postupak protiv mene i vlasnika televizije."

Kaže da dosad prihodi od oglašavanja nisu jako stradali te da je to mali dio prihoda kompanije. No, komercijalne implikacije su očite i on kaže da razumije da se netko tko prodaje automobile ne želi oglašavati uz vladine optužbe, koje su u najboljem slučaju nedomoljubne. Drugim web-stranicama, rekao je Dzjadko, prihodi su pali za 90 posto.

Kafkijanski element

Postoji kafkijanski element u ovim očitim pokušajima Rusije da ušutka opoziciju oznakom "strani agent". Putinov argument da to nije cenzura, nego samo točna oznaka o tome odakle dolazi financiranje, ne odnosi se na vladine novinske agencije TASS ili Interfaxa, dominantnih ruskih novinskih agencija. Tehnički, svaka novinska organizacija koja dobije bilo kakav novac, ma koliko neznatan, iz inozemstva, može biti označena kao "strani agent". Ali to ne vrijedi za prokremaljske agencije.

I TASS i Interfax, prema ruskoj Federalnoj službi za nadzor u sferi komunikacija, informacijske tehnologije i masovnih medija, primaju strana sredstva, ali su izbjegli označavanje da su "strani agenti". To vrijedi i za holding u čijem je vlasništvu RT, prije poznat kao Russia Today. U siječnju 2017. godine američke obavještajne agencije optužile su tu televizijsku mrežu da je dio ruskog državnog propagandnog stroja.

Novinar od napada policije pobjegao u Europu

Putin je više puta rekao da ruske oznake, koje su slučajno uslijedile nakon RT-ovih problema u Washingtonu 2017. godine, samo odražavaju postupke američkog zakonodavstva. Ipak, nema američkih novinara koji su u bijegu od vlastite vlade.

Roman Dobrohotov se skriva u Europi. On je glavni urednik nedavno imenovanog "stranog agenta" The Insidera, web-stranice specijalizirane za istrage koja dobiva određena sredstva iz inozemstva.

CNN-u nije želio otkriti svoju lokaciju. Supruga, djeca i šira obitelj su također s njim. U Rusiji ga optužuju za klevetu nizozemskog blogera koji uglavnom podržava Putina. To je tvrdnja koju Dobrohotov oštro poriče. No, uzastopni napadi policije na njegovu kuću i dom njegovih roditelja doveli su do toga da se bojao kako će uslijediti nešto još gore.

"Najteža vremena za novinare od Staljinove ere"

Posljednji krug onoga što on naziva državnim zastrašivanjem uslijedio je nakon što je sa stranim medijima i vlastitom web-stranicom radio na istrazi o trovanju Navalnog nervnim agensom novičokom. "Svima je jasno da su ovo najteža vremena za rusko novinarstvo od Sovjetskog Saveza, čak i od, zapravo, Staljinove ere", kaže Dobrohotov.

Dodjela Nobelove nagrade Muratovu i Mariji Ressi, filipinskoj novinarki koja se, kao i on, žestoko borila za slobodu medija, mogla bi mu zasad pružiti određenu zaštitu. Nobelovac Muratov, koji kaže da njegove novine ne dobivaju nikakva sredstva izvan Rusije, kaže: "Ako nas budu htjeli proglasiti stranim agentima, oni će to učiniti. Ne postoji način da se zaštitimo od toga. Ovakve odluke donose se izvansudski i bez suđenja."