Foto: 123 RF

NAKON što je policija prije desetak dana izvijestila javnost da su uhvatili serijskog pedofila koji je preko lažnih Facebook profila zlostavljao 53 djevojčice u dobi od 10 do 15 godina, istražili smo štite li roditelji svoju djecu te što poduzimaju da ona ne budu žrtve bolesnih monstruma koji vrebaju na društvenim mrežama.

Poražavajući su rezultati istraživanja o sigurnosti djece i mladih na internetu u Hrvatskoj koje je provedeno krajem prošle godine, a koje je pokazalo da trećina mladih od 9 do 17 godina komunicira putem interneta s osobama koje ne poznaje, da se svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo s osobom koju je upoznao online, kao i da je svega 11 posto njih zatražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju.

Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodnog projekta EU Kids, na uzorku od 1017 djece od 9 do 17 godina u cijeloj Hrvatskoj, a u odgovaranju na pitanja sudjelovao je i jedan roditelj, onaj koji ima više uvida u ponašanje djeteta na internetu.

73 posto djece do 11 godina vidjelo je gole fotografije na internetu

Njih 73 posto od 9 do 11 godina vidjelo je seksualne fotografije ili film s golim osobama, dok je to isto vidjelo 68 posto onih od 12 do 14 godina te 60 posto djece od 15 do 17 godina.

Istraživanje je pokazalo da o aktivnostima na internetu roditelji češće razgovaraju s djecom mlađe dobi, koje puno češće nadziru i savjetuju što učiniti ako ih netko uznemirava.

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordana Buljan Flander u razgovoru za Index rekla je da je problem u tome što roditelji danas premalo vremena provode s djecom i premalo komuniciraju s njima. Također je istaknula i kako kontrola nije rješenje, a objasnila je i zašto.

"Neka istraživanja su pokazala da roditelji dnevno provedu 10 minuta s djecom i to se uglavnom svodi na pitanja kako je bilo u školi, jesu li pisali ispit, kakvu su dobili ocjenu. Kontrola profila na društvenim mrežama djece u adolescentskoj dobi neće pomoći da ih zaštite. Stvar je u povjerenju. U tome da roditelji pronađu ravnotežu između prava djeteta na privatnost i povjerenja koje su djeca stekla u roditelje.

Naime, već nakon djetetove desete godine to što roditelji imaju njihovu šifru ili su prijatelji na Facebooku ne znači ništa jer djeca otvore drugi profil. Najbolje je uspostaviti povjerenje, da zajedno budu online, gledaju neke sadržaje i da budu model svojoj djeci za identifikaciju. Ako dijete vidi da si mama stavlja na internet sliku sebe u kupaćem, dijete će kopirati to ponašanje. Važno je da zajedno stvaraju kulturu ponašanja na internetu.

Većina roditelja misli da njihova djeca ne bi stupila u kontakt s nepoznatom osobom, da ne bi poslala neprimjerenu sliku. Time pokazuju da ne poznaju svoje dijete i ne poznaju sve rizike te dobi. Trebaju razgovarati s njima i oko njihovih online aktivnosti. Pokazivati interes za sve što djeca rade može puno pomoći da se ona zaštite", rekla je za Index Buljan Flander.

Djeca već prije 13. otvaraju profil na društvenim mrežama

Objasnila je kako djeca u adolescentskoj dobi misle da ih nitko drugi ne može razumjeti.

"Njima je važna samo sadašnjost. Njima je važno hoće li se danas sresti sa simpatijom, ne razmišljaju što će biti za godinu ili dvije. Zato smo mi odrasli odgovorni da ih podučimo kako se ponašati sigurno na internetu i društvenim mrežama.

Nažalost roditelji nemaju ta znanja i često kažu, u to se ne razumijem, neću se petljati u taj dio njihova života, a to je zapravo najvažniji dio njihova života. Ako se roditelji ne umiješaju i nisu dio tog života, i ako škola, i već vrtić, ne podučavaju kako koristiti internet, oni su prepušteni sami sebi. Dobili su alat, a nismo ih naučili kako ga koristiti.

Stoga je krajnje vrijeme da država odmah poduzme određene korake. Na primjer, da pokrene javne kampanje kako sigurno koristiti internet te uključiti edukaciju već u vrtićkoj dobi. Djeca danas prije 13. godine otvaraju Facebook. Ne možemo se praviti da toga nema, a ni ne možemo djecu osuđivati", smatra ravnateljica dječje poliklinike