Oxford: Hrvatska javna uprava je dno, jedino što dobro rade je ubiranje poreza
THE INTERNATIONAL Civil Service Effectiveness (InCiSE) Index prvi je sveobuhvatni međunarodni indeks koji procjenjuje učinkovitost rada javnih službi, čiji je cilj rangirati rad javnih službi u državama diljem svijeta.
InCiSE je lansiran 2017. godine, a ove godine je u rangiranje prvi put uključena i Hrvatska s još šest drugih zemalja. Rezultat je poražavajući - hrvatske javne službe su od 38 ocijenjenih država zauzele 35. mjesto, dakle na samom dnu ljestvice učinkovitosti javnih službi.
Cilj InCiSE-a je pomoći državama da ispravno kontekstualiziraju i procijene rad svojih centralnih javnih službi te da javne službe različitih država počnu učiti jedne od drugih kako bi se poboljšala njihova učinkovitost. Javne službe se u ovom indeksu procjenjuju po 46 različitih kriterija, a cijeli projekt vodi Blavatnik School of Government sa Sveučilišta u Oxfordu.
Što i kako rade javne službe
InCiSE se temeljno bavi dvjema stvarima: koje su funkcije javnih službi u svakoj obuhvaćenoj državi, odnosno što te javne službe rade i kako rade te što trebaju raditi.
Najbolje ocijenjene javne službe po ovom indeksu ima Velika Britanija, drugi je Novi Zeland, na trećem mjestu je Kanada, a nju slijede Finska, Australija, Danska, Norveška, Nizozemska itd. Hrvatska je na dnu ljestvice od 38 zemalja, na 35. mjestu, a od nje su lošije ocijenjene Rumunjska, Grčka i Mađarska koja je na zadnjem mjestu.
Mađarska ima gore javne službe od Hrvatske
Hrvatska politička desnica često spominje Mađarsku pod vlašću Viktora Orbana kao uzor za Hrvatsku, ali ovo istraživanje pokazuje da su mađarske javne službe gore čak i od hrvatskih.
Znakovito je da su hrvatske javne službe najbolje ocijenjene po kriteriju administracije i ubiranja poreza, u tome su iznad sveukupnog prosjeka InCiSE-a. S druge strane, najlošije karakteristike hrvatskih javnih službi su izostanak otvorenosti, grozne digitalne usluge - najlošije od svih 38 zemalja na listi - i loša politika koja se tiče javnih službi. Ovo potonje ponajviše ide direktno na račun ministra uprave Lovre Kuščevića i vlade Andreja Plenkovića koji su odgovorni za politike koje se tiču javne uprave.
Uspješna digitalizacija poreznog sustava, grozne digitalne usluge za građane
No, tu ima još jedan znakovit paradoks - dok su digitalne usluge usmjerena prema građanima dobile jako loše ocjene, izvrsno je ocijenjena digitalizacija poreznog sistema. Drugim riječima, kada je riječ o poreznom sustavu, hrvatske javne službe pokazuju da umiju provesti učinkovitu i funkcionalnu digitalizaciju, ali da za građane RH ne žele jednako kvalitetno obaviti zadatak digitalizacije.
Kada je riječ o kategorijama javne nabave, regulacije rada javnih službi, integriteta, inkluzivnosti (primjerice zapošljavanja manjina ili osoba s posebnih potrebama koje se tako može integrirati na tržište rada), kriznog menadžmenta, financijskog upravljanja i upravljanja ljudskim resursima - hrvatske javne službe su također ispod prosjeka 38 zemalja obuhvaćenih indeksom InCiSE.
Loša kvaliteta podataka o radnu javnih službi
No, ima i još gorih stvari koji se odnose na Hrvatsku u ovom indeksu, primjerice onih koji se tiču kvalitete podataka o radu javnih službi. Hrvatska je po tom kriteriju na zadnjem mjestu, što znači da hrvatske javne službe nisu ni sposobne proizvesti relevantne podatke same o sebi, pa ne čudi da nisu u stanju ni učinkovito raditi kao servis građana. Po tom kriteriju su najbolje Velika Britanija, Italija i Poljska, dok su na dnu ljestvice odmah iznad Hrvatske Bugarska i Rumunjska.
Dodatni je paradoks da je u Hrvatskoj kvaliteta podataka najbolja u kategorijama digitalizacije i otvorenosti, u kojima su hrvatske javne službe katastrofalne. To pokazuje da su hrvatske vlasti svjesne da kasne s digitalizacijom i da otvorenost javnih službi treba poboljšati, ali da ne čine ništa kako bi se to popravilo. U većini ostalih kategorija ocjenjivanja Hrvatska proizvodi niskokvalitetne podatke, dok u kategoriji sposobnosti podataka uopće nema.
Hrvatske javne službe su odgovornost Andreja Plenkovića
Rezultati indeksa InCiSE još jedan su neovisni međunarodni pokazatelj koji svjedoči o katastrofalnim rezultatima vladavine HDZ-a i vlade Andreja Plenkovića u Hrvatskoj.
Naravno, problem neučinkovite javne uprave je stara hrvatska boljka koju nisu uspjele riješiti ni brojne prethodne vlade, prvenstveno jer nisu htjele ili se nisu usudile ni pokušati, no Plenković je na čelu hrvatske vlade već treću godinu i ovo istraživanje govori o njemu i njegovoj politici.
Dobre javne službe igraju važnu ulogu u poticanju prosperiteta države
Naravno, teško da itko od građana RH može biti iznenađen ovakvim rezultatima u procjeni učinkovitosti hrvatskih javni službi. One su namjerno koncipirane tako da ne budu na usluzi građana ni da funkcioniraju kao stroj koji pokreće državu, nego da služe uhljebljivanju podobnih kadrova, izvlačenju državnog novca u stranačke i privatne džepove i kako bi vječno održavale HDZ na vlasti.
U uvodu izvještaja InCiSE-a se ističe kako javne službe “igraju važnu ulogu u poticanju prosperiteta svojih zemalja”, a sada imamo i znanstvenu studiju s Oxforda koja nam potvrđuje ono što znamo iz vlastitog životnog iskustva - javne službe u Hrvatskoj kočnica su napretka.
Istraživanje o javnoj upravi by Index.hr on Scribd
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati