PROVOĐENJE nove vladine mjere ograničavanja maksimalne cijene proizvoda moglo bi, po mišljenju ekonomista, dovesti do brojnih problema poput nestašice artikala, ali i novih inovativnih rješenja trgovačkih lanaca i proizvođača. Od ponedjeljka je trideset proizvoda na policama trgovina trebalo imati oznaku ograničene cijene. Vlada je odredila samo vrstu proizvoda i gramažu na kojoj se primjenjuje ova odluka bez obzira na to o kojem se brendu radi.

>> Bili smo u trgovinama nakon ograničavanja cijena. Moglo bi biti ozbiljnih problema

Prije samog uvođenja ograničenih cijena, novinarke Indexa su provjerile koliko koštaju artikli s popisa i primijetile kako su se gotovo svi proizvodi mogli pronaći po nižim cijenama nego što su oni koje je vlada stavila na popis. Radilo se o najjeftinijim proizvodima na policama Kauflanda i Lidla te webshopu Konzuma. 

>> Plenković se hvali da je ograničio cijene 30 proizvoda. Našli smo ih još jeftinije

I kupci su primijetili kako njihova košarica može biti isplativija od one koju je dogovorila vlada s trgovcima. Oni ovu mjeru ne smatraju korisnom, dok dio njih misli da je u pozadini prikupljanje političkih poena zbog nadolazećih parlamentarnih izbora.  

Udruga za zaštitu potrošača upozorava na brojne probleme

Novom mjerom na površinu izlaze i prvi problemi. Osim što se na policama mogu pronaći jeftiniji proizvodi, prvi dan provođenja mjere trgovački lanci nisu spremno dočekali kupce. Pojedini su bili tek u procesu postavljanja oznaka, dok neki nisu uopće bili ograničili cijene proizvoda s popisa. 

Udruga za zaštitu potrošača je od vlade tražila ograničavanje cijene proizvoda još u vrijeme mjere smanjenja PDV-a. Novu mjeru danas pozdravljaju, ali su pronašli nekoliko nedostataka i problema zbog kojih kupci naposljetku neće iskoristiti sve dobrobiti.

Smatraju kako oznaka za ograničene cijene nije dovoljno vidljiva jer je označena crnom bojom na bijeloj podlozi. Očekivali su kako će se na popisu naći veći broj artikala, a pribojavaju se i praznih polica zbog moguće nestašice proizvoda.

"Već smo uvidjeli da oznaka nije dovoljno prezentirana u javnosti tako da potrošači neće to moći baš lako pronaći. Trebala je biti nekakve uočljivije boje. Cijenimo da će izbor artikala prema vrsti i gramaži izazvati zabunu. 

Recimo, kod riže dugo zrno, potrošač neće gledati radi li se o dugom ili okruglom zrnu. Isto će se dogoditi i s ograničenom cijenom jaja jer se odnosi isključivo na M kategoriju iz kaveznog uzgoja", rekla je predsjednica udruge Ana Knežević te dodala kako vlada nije dobro obračunala cijenu čokolade. 

"Naveli su kako je cijena za čokoladu od 80 do 100 grama bila oko 2 eura, što nije istina. Zapravo je cijelo vrijeme bila cijena koju su oni sada prezentirali kao sniženu. S tom cijenom potrošači zapravo nisu ništa dobili."

Knežević: Bojimo se da će zbog toga određeni proizvodi početi nestajati s polica

Ovakav način ograničavanja cijena za sve skupine proizvoda u određenoj gramaži znači i pojeftinjenje proizvoda skupljih brendova u specificiranoj težini, što može dovesti do nestašice. Već u prvim danima novinari Indexa su u pojedinim trgovačkim lancima pronašli prazne police kada su u pitanju tjestenina Barilla, passata Mutti, čokolada Jimmy ili wc papir Zewa. 

"Bojimo se da će zbog toga određeni proizvodi početi nestajati s polica kao što je i prošle godine bilo kada je nestajalo pileće meso i svinjska vratina. Bojimo se da se to ponovno ne dogodi. Vlada je unaprijed trebala poduzeti mjere, upozoriti trgovce kako se to ne bi ponovno dogodilo. Cijena je ograničena zbog potrošača i isto tako im taj proizvod treba biti dostupan", smatra Knežević. 

Od vlade su tražili da se na popis uvrsti pedeset proizvoda s obzirom na to da Francuska koja je veće platežne moći ima ograničeno 100 različitih artikala. No, i uz ovih trideset, mišljenja su kako je mjere trebalo puno bolje osmisliti i istaknuti u trgovačkim centrima kako bi potrošačima artikli bili dostupni i prepoznatljivi. 

Ekonomist otkrio kako bi trgovci mogli zaobilaziti mjere 

Kada je u pitanju iznos kompletne košarice proizvoda kojima je sada ograničena cijena, na kraju prošle godine bio je 99.68 eura, a po novom cijenama 76.19 eura, što znači kako bi kupci uštedjeli 23.49 eura. Profesor ekonomije na ZŠEM-u Boris Podobnik mišljenja je kako će građani osjetiti rasterećenje, no ne onoliko koliko je to vlada očekivala kada je radila popis artikala. 

Smatra kako je vlada donijela odluku koja počiva na dvije krive teze zbog kojih bi se trgovci mogli koristiti inovativnim rješenjima i tako krajnjem potrošaču onemogućiti kupnju artikla s ograničenom cijenom. 

"Prva premisa je da trgovci mogu izdržati proizvoljan broj proizvoda kojima se kontrolira cijena, a što je krivo, i drugo, da naš trgovac nije snalažljiv i da ne zna naći inovativna rješenja. Ovaj i idući tjedan možda ćemo i moći kupovati Barilla tjesteninu od 500 grama po cijeni kojom ste prije mogli kupovati samo lošiju tjesteninu. 

Samo, za najbolje marke je sramotno da se prodaju po istoj cijeni kao najlošiji proizvodi. I zato očekujmo puno inovacija u nadolazećim danima. Kvaliteta košta i ne računajte na Rimac Neveru i Bugatti za 30.000 eura", kazao je profesor Podobnik te dodao kako je jasno da vrlo lako može doći do nestašice. 

"Ne znam što će učiniti trgovac, ali da sam ja trgovac, prodavao bih krumpir ne u vrećama od 5 kg već u vrećama s 4.5 kg, kvalitetniju tjesteninu bih prodavao u pakiranju od 550 g, u pakiranju za 10 jaja jedno bi mi uvijek falilo pa bi ih bilo 9, naručivao bih dvoslojni ili četveroslojni WC papir. I znajte, ovo bih radio ne da prkosim vladi, već zato što poštujem kvalitetu, hrvatsku kvalitetu hrane i druge robe, a ona se mora platiti."

"Jasno je da će doći i do većeg uvoza nekvalitetne hrane"

Navodi kako su ove mjere donijele niz problema među kojima su i vladino prebacivanje tereta krize na trgovce umjesto da su, kaže, oni primili taj udarac. Kao najveći problem istaknuo je to što vlada potiho ukida tržište i to ograničavanje tržišta po njima u UGP-u postaje novo normalno. 

"Nadalje, ujednačavanje cijena baš svih krumpira, pa i ličkog i međimurskog, svih jaja, a znamo da nisu sva jaja ista, svih tjestenina donijet će nam vrlo vjerojatno pad kvalitete hrane, ali i veću upotrebu pesticida i raznih drugih kemikalija kad se već kvaliteta ne cijeni. Jasno je da će doći i do većeg uvoza nekvalitetne hrane."

Dodao je kako se ovim mjerama pomaže građanima slabijeg imovinskog statusa, ali tako da se potencijalno ugrožava male hrvatske trgovce te kako je jasno da su u vremenima pred izbore pojedini znali tko je brojnija glasačka skupina. 

Ugroženi mali trgovci 

Sve je izglednije kako će ova mjera dovesti do lošijeg poslovanja malih trgovaca jer im preko 60% prodajnih artikala čine upravo oni koji se nalaze na popisu ograničene cijene. Također, prema mišljenju ekonomista, mali trgovci nemaju povoljne ugovore s dobavljačima kao što je to slučaj kod velikih. 

"Mjera može dovesti do toga da kupac kod malog trgovca neće imati robu na policama. Do toga će doći ako mali trgovac ne bude mogao dogovoriti cijenu s dobavljačem koja je niža od ograničene da bi mu se uopće isplatilo prodavati robu, što znači da može doći do nestašice određenih proizvoda", rekao je dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mirko Budimir. 

"U pravilu nije dobra regulacija cijena"

Novi paket mjera odnosi se na period od 6 mjeseci, a iz Hrvatske udruge poslodavaca smatraju kako u pravilu nije dobra regulacija cijena, pogotovo ako se ona odnosi na duži period. Za sobom može povući niz problema koji neće jednako utjecati na velike i male trgovce.

Kada je u pitanju nestašica proizvoda, Budimir kaže kako u trgovačkim lancima neće biti potpuno prazne police s tjesteninom, već da mogu biti nedostupni premium proizvodi poput Barilline tjestenine ili Zewinog wc papira. 

"Uredba je propisana za špagete od 500 grama i ne piše o kojem se brendu radi. Proizvođači koji rade kvalitetnije se vjerojatno neće moći uklopiti u ove cijene. Ali to nije do trgovca. I može se dogoditi da Barilla nestane s polica ako proizvođač ne spusti nabavnu cijenu. No, kupci će moći kupiti špagete od nekog drugog proizvođača."

Na vratima su i sezonske poljoprivredne aktivnosti zbog kojih će se povećati potražnja određenih proizvoda poput šećera koji je ograničen na 1.33 eura. "Možda bi tada moglo doći do problema i nestašice. Šećer je subvencioniran pa postoji mogućnost da će oni koji ga prije nisu uzimali sada ipak kupovati u trgovinama za zimnice i ostale potrebe", smatra Budimir. 

Ograničavanje cijena proizvoda na šest mjeseci ne ide na ruku dinamičnom tržištu u kojem se cijena proizvodnje često mijenja. Stoga kaže kako regulacija cijene u jednom trenutku može ići na štetu trgovca, dok već u drugom, ako dođe do jeftinije cijene proizvodnje, može naštetiti kupcu.