HRVATSKI sabor u srijedu će sjednicu nastaviti raspravom o vladinom prijedlogu da se ustroji Središnji registar stanovništva, čime bi prestala potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija, s punom primjenom od lipnja 2026.

"U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske", pojasnio je potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac.

Registar će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.

Elektronski vođena evidencija koja će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, a može sadržavati i dobrovoljno dane podatke o izvanbračnoj zajednici, vjeri, nacionalnosti...

Središnji registar stanovništva je elektronički vođena službena evidencija. U njega će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

"Novi zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna", kazao je premijer Andrej Plenković na prošlotjednoj sjednici vlade. 

U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.

"Građani će u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke"

"Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak", istaknuo je ranije ministar Primorac, dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

"Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici", naveo je još Primorac. 

Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.

Puna primjena Registra od 1. lipnja 2026.

Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.

Sabor će raspraviti i vladin prijedlog da se izmjeni Zakon o financijskom inspektoratu, odnosno dopune nadležnosti Inspektorata, posebno u području ovrhe na novčanim sredstvima kao i kod kupoprodaje i servisiranja potraživanja.

Isto tako, Zakon se dopunjuje odredbama o međunarodnoj suradnji Inspektorata s inozemnim nadležnim tijelima u pogledu vrsta i obuhvata informacija koje se razmjenjuju.

Novi, 11. saziv Hrvatskog sabora, konstituiran 16. svibnja, u petak zaključuje proljetni rad, a zastupnici odlaze na dvomjesečni odmor.