AMERIČKA vojska pokrenula je opsežnu kampanju zračnih napada na navodne brodove za krijumčarenje droge u Tihom oceanu i Karipskom moru, koristeći bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, topovnjače AC-130J i borbene zrakoplove. U sklopu operacije, za koju Washington tvrdi da je usmjerena na suzbijanje priljeva droge u Sjedinjene Države, od početka rujna ubijeno je 76 osoba u 19 napada kojima je uništeno 20 plovila, piše CNN.

Ključna vojna postrojenja

Većina napada, prema izvorima, izvedena je bespilotnim letjelicama MQ-9 Reaper koje su obično naoružane projektilima Hellfire. Iako Pentagon do danas nije službeno potvrdio koju točno opremu koristi, poznato je da je američka vojska koncentrirala značajne snage u Portoriku, uključujući dronove MQ-9, borbene zrakoplove F-35 i najmanje jednu topovnjaču AC-130J. Pretpostavlja se da se te snage, zbog ograničenog dometa, koriste za napade na Karibima.

Satelitske snimke i fotografije potvrđuju neuobičajeno visoku razinu vojne aktivnosti u regiji. Pomorska baza Roosevelt Roads u Portoriku, zatvorena od 2004. godine, ponovno je u funkciji. Prošlog tjedna topovnjača AC-130J američkog ratnog zrakoplovstva snimljena je i u El Salvadoru, u američkoj sigurnosnoj ispostavi (CSL) Comalapa.

Iako je američka baza u El Salvadoru od 2000. godine uglavnom služila za nenaoružane izviđačke letjelice, njezina nova uloga ključna je za operacije u Tihom oceanu. Prije su plovila krijumčara na Pacifiku bila predaleko za napadačke zrakoplove stacionirane u Portoriku ili na američkom kopnu.

"Operiranje iz Comalape pruža više opcija i omogućuje nadzor i obranu mnogo šireg pojasa Tihog oceana kroz koji prolazi velik dio kokaina koji se krijumčari prema Sjedinjenim Državama", objasnio je dr. Ryan Berg, direktor Programa za Amerike u Centru za strateške i međunarodne studije.

Promjena strategije i visoki troškovi

Posljednjih tjedana Pentagon je, kako izvještava CNN, promijenio strategiju i češće napada osumnjičene krijumčare u istočnom Pacifiku umjesto na Karibima. Dužnosnici administracije vjeruju da imaju čvršće dokaze koji povezuju pošiljke kokaina s tih zapadnih ruta sa Sjedinjenim Državama.

Obavještajni podaci sugeriraju da je vjerojatnije da se kokain krijumčari iz Kolumbije u Meksiko, a potom u SAD, nego iz Venezuele, odakle potječu neki od brodova napadnutih na Karibima.

U međuvremenu, zakonodavci traže odgovore o tome koliko ova kampanja košta porezne obveznike. Iako dužnosnici nisu iznijeli ukupan iznos, priznali su da svaki napad košta stotine tisuća dolara. Primjerice, jedan projektil Hellfire stoji oko 150.000 dolara, sat leta drona Reaper košta oko 3.500 dolara, a sat leta zrakoplova F-35 čak 40.000 dolara.

Cijena sata leta topovnjače AC-130J nije javna, no njezin prethodnik, koji je povučen iz upotrebe 2019., koštao je više od 40.000 dolara po satu.

Nejasnoće oko ciljeva i budućih poteza

Odabir ciljeva provodi se putem zajedničke jedinice Južnog zapovjedništva SAD-a i Zapovjedništva za specijalne operacije, uz podršku obavještajne zajednice. Međutim, otvoreno je pitanje jesu li sve ubijene osobe doista bile povezane s nekim od desetaka narko kartela koje su SAD označile kao terorističke organizacije.

Na nekoliko sastanaka u Kongresu dužnosnici administracije priznali su da ne znaju nužno identitet svake osobe na plovilu prije napada. Odluke se, kako je izvijestio CNN, donose na temelju obavještajnih podataka koji plovila povezuju s određenim kartelom ili kriminalnom organizacijom.

Situaciju dodatno komplicira dolazak novih vojnih snaga na Karibe, uključujući udarnu skupinu nosača zrakoplova Ford. Dužnosnici tvrde da je Ford tamo kako bi podržao protunarkotičke operacije, no njegovo prisustvo potiče nagađanja o tome bi li predsjednik Donald Trump uskoro mogao pokrenuti napade na Venezuelu.

Izvor upoznat sa zatvorenom sjednicom na Capitol Hillu otkrio je da dva visoka časnika američkih specijalnih operacija prošlog mjeseca nisu mogla objasniti zašto je administraciji potrebno toliko moćnih vojnih sredstava stacioniranih na Karibima samo da bi uništavala male brodove.