DUGOTRAJNA čekanja pacijenata u zagrebačkim i splitskim bolnicama postala su sve češća. Pacijenti se žale da velik broj ljudi nabijen u malim prostorijama čeka primanje terapije ili obradu i po nekoliko sati, što pokazuju i fotografije iz zagrebačke Klinike za traumatologiju. Ništa bolje nije ni na Rebru, gdje su se pacijenti žalili da zbog gužvi na hitnom prijemu nema dovoljno ležaja i da su terapiju, na koju su čekali satima, primali u sjedećem položaju.

Starije osobe s lomovima čekale satima

Čekaonica na Traumi u Draškovićevoj natrpana je pretežno starijim ljudima s lomovima, a zdravstveni djelatnici su se s bolesnicima u kolicima zbog gužve jedva probijali do ambulante. Predstojnik Klinike za traumatologiju Dinko Vidović svjestan je velikih gužvi i kaže da su nastale uslijed zahlađenja.

"Radi se o hitnim pacijentima koje naša klinika po prirodi zdravstvene skrbi i načinu djelovanja mora hitno i bez odgode zbrinjavati. S obzirom na to da nije moguće predvidjeti ni planirati broj hitnih slučajeva, takve okolnosti mogu utjecati na povećanu prisutnost pacijenata u čekaonici. Unatoč povremenim takvim situacijama, zbrinjavamo sve pacijente i nastojimo minimizirati dulje čekanje na preglede i obrade", rekao je Vidović za Index. 

Na Rebru hospitalizaciju čekaju dulje od 24 sata

Osim terapije na Rebru, pacijenti čekaju i na bolničko liječenje. Kako su nam rekli, neki provedu i dulje od 24 sata do primitka na odjel. Do tada pacijenti čekaju u prepunom hitnom prijemu, gdje nema dovoljno ležajeva pa terapiju primaju sjedeći. 

"Zbog rekonstrukcijske obnove zgrada pogođenih potresom bolnički kapaciteti u KBC-u Zagreb smanjeni su za 662 bolničke postelje, što uvelike produljuje vrijeme zaprimanja pacijenata na bolničke odjele. 

Naglašavamo da su pacijenti na navedenim odjelima Objedinjenog hitnog bolničkog prijama medicinski zbrinuti i primaju potrebnu terapiju. Gore navedeno, kao i činjenica da je većina zagrebačkih bolnica u rekonstrukcijskoj obnovi, razlozi su popunjenosti kapaciteta Objedinjenog hitnog bolničkog prijama pa pacijenti ponekad doista iznimno primaju terapiju sjedeći", poručili su iz KBC-a Zagreb. 

Što se događa na splitskoj Onkologiji?

Problemi su vidljivi i u Dalmaciji, a posebice su ugroženi bolesnici na splitskoj Onkologiji, gdje je u tjednu između Božića i Nove godine tridesetak pacijenata čekalo na terapiju u prostoru od 30 kvadrata. I to u vrijeme respiratornih virusa koji mogu pogoršati njihovo stanje ili im onemogućiti primanje kemoterapije.

Pacijenti su za RTL izjavili da su ondje često nenormalne gužve i da na pregled znaju čekati satima. Zbog pretrpanih čekaonica i gužvi na hodniku iz splitske bolnice ispričavaju se pacijentima i tvrde kako se sve odigralo zbog bolesti djelatnika. No pacijenti se ne slažu jer gužve, kažu, nisu od jučer. 

Sve se to odvija u vrijeme reforme zdravstva, koju je pompozno jako dugo najavljivao ministar Beroš. Reforma je trebala osigurati da pacijenti na vrijeme dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu bez obzira liječili se u velikim gradovima ili ruralnim područjima, no prema svemu sudeći, promjene nabolje pacijenti još nisu osjetili. 

S prvim danom nove godine dogodila se promjena za ministra Beroša, koji je postao šef 20 županijskih bolnica. Naime, zbog reforme zdravstva bolnice su trebale prijeći u državno vlasništvo, na što su se pobunili pojedini župani i sve prijavili Ustavnom sudu. Postavlja se pitanje hoće li ministar preuzeti odgovornost za neadekvatnu zdravstvenu zaštitu kao što je preuzeo i vlasništvo.

Udruga: Ovi problemi zahtijevaju hitno razmatranje

Iz Hrvatske udruga za promicanje prava pacijenata kazali su da bi ključni faktor ove krize u zdravstvu mogao biti nedostatak prostora i preopterećenosti osoblja jer velik broj zdravstvenih djelatnika odlazi iz bolnica.

"Najprije želim izraziti ozbiljnost situacije koju pacijenti opisuju u vezi s gužvama u čekaonicama Klinike za traumatologiju u Draškovićevoj te na Onkologiji u Splitu. Ovi problemi su od iznimne važnosti za pacijente i zahtijevaju hitno razmatranje, tim više što sigurno nisu nastali preko noći", kazala je za Index predsjednica udruge Jasna Karačić Zanetti i dodala:

"Što se tiče odgovornosti, različite bolnice i odjeli imaju svoje rukovodstvo, no sve se odvija unutar okvira zdravstvenog sustava. Ministarstvo zdravstva ima odgovornost nadziranja i upravljanja sustavom zdravstva, ali lokalne bolnice također moraju preuzeti odgovornost za upravljanje vlastitim resursima."

Čime upravljaju ravnatelji? "148 liječnika otišlo u inozemstvo"

Hrvatska liječnička komora već dugo upozorava Ministarstvo na nedovoljan broj liječnika u sustavu. Sudeći prema 3 milijuna prekovremenih sati godišnje, kažu da u državi nedostaje oko 2000 bolničkih liječnika. To nije konačan broj jer Hrvatskoj je potrebno još 266 obiteljskih liječnika, 105 ginekologa i 84 pedijatra. Zbog mirovina i nedovoljnog broja specijalizacija smatraju da će taj broj još rasti. 

Kada su u pitanju razlozi zbog kojih nemamo dovoljan broj liječnika koji će pacijentima pružiti pravovremenu zdravstvenu zaštitu, HLK kaže da oni leže u neefikasnom upravljanju zdravstvom, odlasku liječnika u inozemstvo, teškim uvjetima rada, preopterećenosti poslom i nedostatku vremena za pacijente. Neki su liječnici nastavili graditi karijeru u europskim zemljama, dok su drugi završili u privatnom sektoru. 

"Prema Digitalnom atlasu HLK-a, od ulaska RH u EU 2023. godina bila je rekordna godina po broju liječnika koji su odlučili otići raditi u inozemstvo. Otišlo ih je 148. To je kao da bolnica u Koprivnici ili Bjelovaru ostane bez svih liječnika.

Što se tiče rada u privatnom sektoru, u tri i pol godine udio liječnika u privatnom sektoru povećao se s 8% na 10% u odnosu na ukupan broj liječnika u zdravstvu", navode iz HLK-a.

"Reforma je popis lijepih želja"

U fokusu Beroševe reforme trebao je u svakoj situaciji biti pacijent te adekvatna i pravovremena zdravstvena zaštita. Uz to, nabrojio je ministar i reorganizaciju bolničke zaštite, preventivu i rano otkrivanje bolesti - sve ono što pacijenti i udruge smatraju da su faktori koji su doveli do krize u zdravstvenom sustavu. 

Na pitanje može li reforma zdravstva riješiti ove probleme onako kako je to zamislio ministar Beroš, iz HLK-a su kazali da to za sada nije na vidiku:

"Ovo što gledamo trenutno je popis lijepih želja bez načina njihove realizacije. Reforma zdravstva je neprovediva bez konsenzusa politike, struke i pacijenata, odnosno građana. Nužne su organizacijske, infrastrukturne, financijske, kadrovske i upravljačke promjene koje bi imale cilj povećati dostupnost zdravstvene skrbi pacijentima, poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i postići bolje zdravstvene ishode. To za sada nije na vidiku."

Iako statistika i stanje na terenu potvrđuju da u Hrvatskoj nedostaje liječnika, ministar Beroš s tim se ne slaže. Naprotiv, on smatra kako ne nedostaje liječnika, već da su oni samo krivo raspoređeni. Podsjetimo, u ožujku je na sjednici sabora rekao da je veći problem to što liječnika nema u malim mjestima jer su svi u velikim gradovima. 

Osjeća li se ministar odgovornim? "Ravnatelji su obvezni voditi ustanovu"

Index je Ministarstvu zdravstva poslao upit o tome osjeća li se ministar odgovornim za stanje u zdravstvenom sustavu i kada će pacijenti osjetiti učinke reforme, koja je, prema njima, u drugoj fazi. 

Za probleme u splitskoj i zagrebačkim bolnicama iz Ministarstva su kazali da su više puta apelirali na ravnatelje jer je, kako kažu, njihova obaveza upravljati svim procesima u ustanovama. 

"Stoga, unatoč postojećim otežanim uvjetima, ravnatelji zdravstvenih ustanova zakonski su obvezni aktivno voditi sve procese u vlastitoj ustanovi i pravovremeno javljati Ministarstvu zdravstva potencijalne teškoće u osiguravanju maksimalne dostupnosti zdravstvene skrbi našim pacijentima", rekli su iz Ministarstva.

"Vlada će u cijelom mandatu uložiti 2.2 milijarde eura"

Po pitanju reforme zdravstva, podsjetili su da se odvija povijesna obnova javnog zdravstvenog sustava na temelju javnih Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture u području zdravstva. 

Posebno su istaknuli i povijesno ulaganje u javni zdravstveni sustav u području prevencije, dijagnostike i liječenja oboljelih od raka. Nabavili su 21 linearni akcelerator u vrijednosti od 55.4 milijuna eura, a sredstva su osigurali iz NPOO-a. 

"Kada se sagleda čitava investicija NPOO-a za zdravstvo - osigurano je 340.3 milijuna eura i sva sredstva su usmjerena na provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva. U tom kontekstu Vlada i Ministarstvo zdravstva realizirali su sve dosadašnje obveze i projekte u roku i time ispunili 10 indikatora, 4 reformska i 6 investicijskih.

Osim NPOO-a za investicije i kapitalna ulaganja u zdravstvu su i dodatno izdvojena sredstva, od 2016. godine do danas, Vlada je do sada, neovisno o redovitim troškovima funkcioniranja zdravstvenog sustava, u različite projekte u zdravstvu uložila 920 milijuna eura, a u cijelom mandatu uložit će 2.22 milijarde eura", odgovor je Ministarstva na pitanje o provođenju reforme.