CENTAR za javne politike i ekonomske analize (CEA), osim što je kritizirao nedavne nedostatne poteze države koji bi trebali potaknuti gospodarstvo, nedavno je pružio i konstruktivne prijedloge koji to mogu ubrzo ostvariti.

>> Prijedlog Centra za javne politike: Treba uvesti flat tax - jednaki porez za sve

Ti prijedlozi nisu ostvarivi bez bolnih rezova, ali bi državu ubrzo pretvorili u poslovno atraktivnije mjesto iz kojeg se radna snaga ne bi tako ubrzano odlijevala, a kompanije izbjegavale poslovati. "Projekt Hrvatska 2025." govori o uspjehu, odnosno promjeni klime i za poduzetnike i za radnike, pojasnio je za Index potpredsjednik CEA-e Petar Vušković, savjetnik u poslovnom upravljanju i ekonomski analitičar. Vušković, koji poznaje gospodarstvo Hrvatske i u teoriji kao doktorand ekonomije, ali i u praksi kao poduzetnik, otkrio je i zašto CEA daje nepopularne prijedloge.

Zašto ste pokrenuli spomenuti projekt i je li on na tragu analize indeksa ekonomskih sloboda u kojoj Hrvatska i dalje ostvaruje loše rezultate?

CEA je pokrenula projekt "Hrvatska 2025. otvorena za rad, poduzetništvo i talente" u kojem su definirani ciljevi za konkretne strukturne reforme koje dugo svi čekamo. Ti ciljevi su mjerljivi i temeljeni na svjetskim metodologijama za povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode. Komparativno su usporedivi s drugim zemljama. Zašto je to važno? Važno je da bismo znali koliko se brzo krećemo u odnosu na druge, ali i što se želi postići i gdje se uopće ide. Hrvatska 2025. je političko-ekonomski kompas. 

Hrvatsku uspoređujete s članicama Europske unije srednje i istočne Europe. Zašto mislite da je poznavanje smjera u kojem želi ići bitno za neku državu? 

Do sada nije postojao ovako kvalitetan način operacionaliziranja ciljeva s reformskim procesima kojima treba pristupiti objektivno. Ozbiljnijih reformi administracije, mirovina i zdravstva još nema, porezna, regulatorna i obrazovna reforma se trebaju nastaviti i ići još ambicioznije, a dubinske reforme su prijeko potrebne, sada već zbog optimizma. Kada se i krene u reformu zdravstva i mirovina, to će tek biti financijska restrukturiranja koja neće imati utjecaj na zaustavljanje odlaska ljudi iz zemlje, a nužna su zbog poreznih rasterećenja rada na strani doprinosa.

Poreznim rasterećenjima dugoročno utjecati na povratak radnika, ukinuti povlaštene mirovine

Dosadašnje promjene sustava su nedostatne, poput nedavnog prijedloga poreznih izmjena. Kako se može spriječiti povećani odlazak ljudi?

Kako bi se barem donekle ublažio odljev radne snage, CEA je predložila poreznu reformu koja treba biti ambicioznija, nastavno na već preko 8 milijardi kuna provedenih i planiranih rasterećenja. U Hrvatskoj postoji visoka porezna presija koja neće potaknuti značajnije investicijsku klimu. Administrativna rasterećenja, liberalizacija tržišta i olakšanje pokretanja poslovanja se provode, ali treba nastaviti još jače, pogotovo kod rezanja i ukidanja parafiskalnih nameta te primjerice ubrzanja izdavanja dozvola na lokalnoj razini. Činjenica jest da su Poljska i Litva, unatoč snažnom rastu BDP-a i ekonomskoj slobodi, imale razmjerno još veći odljev radne snage. To je teško zaustaviti kako su se otvorile tržišne mogućnosti u EU. Ipak, kroz odlučna porezna rasterećenja trend se može ublažiti i može se utjecati na dugoročni povratak dijela radnika.

Spomenuli ste da mirovinska i zdravstvena reforma neće biti popularne, odnosno zaustaviti odseljavanje. Zašto ih onda predlažete?

CEA uskoro izlazi sa stavovima o mirovinskoj reformi, kao i o drugim reformama, počevši od zdravstva. Sigurni smo da o dvama navedenim sustavima ovisi porezno rasterećenje rada na stani doprinosa koji na srednji rok ne bi smjeli prelaziti 30%. Podržavamo sve mjere štednje, ali znamo već, temeljem dosadašnjih najava i samog programa reformi, da uštede u oba sustava neće biti dovoljno velike. 

Bez obzira na to što niste optimistični u vezi ušteda, što bi najosnovnije trebalo promijeniti?

Ukidanje postojećih povlaštenih i prijevremenih mirovina (a ne samo penalizacija budućih mirovina takve vrste), povećanje dobi umirovljenja na 67 godina, racionalizacija broja bolnica za 20 do 30%, uvođenje konkurencije u sustav upravljanja bolnicama i zdravstvenim osiguranjem, samo su neki od nužnih poteza koji nisu popularni. 

Promjene su nepopularne, ali nužne

Mirovinskom i zdravstvenom reformom mogao bi se stvoriti prostor za porezno rasterećenje doprinosa. Što još treba popraviti? Mnogi ekonomski analitičari spomenuli su skupoću države, odnosno njezinu i dalje veliki potrošnju.

Da, zato je jedan od prijedloga projekta i reforma javne uprave. Javna uprava mora biti debirokratizirana, modernizirana i transformirana u brzi servis građana i gospodarstva. Porezni obveznici ne bi smjeli dobivati manje od onog što ionako skupo plaćaju. Javna uprava i dalje predstavlja glomazan administrativni birokratski aparat u kojem nije moguća efikasna alokacija javnog novca poreznih obveznika.

Zašto dajete preporuke koje nisu popularne, odnosno populističke? 

CEA nudi dubinsko razumijevanje nužnih strukturnih procesa koji su se uglavnom odgađali zbog linije manjeg otpora. CEA smatra kako je važan izlaz iz zone udobnosti jer reforme jesu bolne za određene segmente javnog kao i privatnog sektora, pa i za određene društvene skupine. Želimo biti svjetionik koji će usmjeravati ovaj naš brod u najbolje luke, ako ne zbog nas samih onda zbog naše djece. Kroz projekt Hrvatska 2025. objektivno i mjerljivo pratimo sve pozitivne i negativne primjere javnih politika te ih nastojimo prvo objektivno ocijeniti kako bismo dali sud na temelju uvjerenja kako treba jačati poduzetničke i tržišne slobode, što je sasvim sukladno članku 49. Ustava naše zemlje.