OSMERO hrvatskih državljana, koji su već mjesec dana pritvoreni u Zambiji, jučer je konačno izvedeno pred suca u gradiću Ndoli, na prvo sudsko ročište. Pročitana im je optužnica za tri kaznena djela: trgovanje ljudima, odnosno djecom u pokušaju, krivotvorenje dokumenata te njihovu uporabu. Izjasnili su se da nisu krivi.

Prije toga su u petak prvi put ispitani pred sucem prvostupanjskog suda, no ročište u predmetu je odgođeno za utorak nakon što je uložena žalba o kojoj treba odlučiti sudac Visokog suda Musonda, kako je priopćio Zambijski ured za migracije.

Uhićeni hrvatski državljani su, inače, Damir (44) i Nadica (45) Magić, vijećnik zagrebačkog mjesnog odbora Samoborček s liste Možemo, Noah (45) i Ivona (36) Kraljević, Ladislav (42) i Aleksandra Peršić (40) te Zoran Subošić (52), inače gitarist Hladnog piva, i njegova supruga Azra Imamović Subošić (41), inače viša referentica Ustavnog suda.

>> Hrvati na sudu u Zambiji rekli da nisu krivi, objavljene fotografije

Ova četiri bračna ili izvanbračna para su, podsjetimo, uhićena 7. prosinca u zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe dok su s četvero djece iz Demokratske Republike Kongo, u dobi od jedne do tri godine, pokušavala napustiti zemlju.

Istražitelji su tada posumnjali da dokumenti o posvajanju iz DR Konga "nisu autentični", prema izjavi policijskog načelnika provincije Copperbelt, Peacewella Mweembe, no dodatne detalje po tom pitanju otada nismo saznali. 

Odvjetnica jedne od posvojiteljica: Nemamo nikakvog razloga sumnjati u naše sudove

Na ovu smo temu razgovarali sa Sandrom Marković, odvjetnicom jedne od osmero posvojitelja, koja nam je objasnila da ne zastupa dotični par u samom postupku u Zambiji, gdje optuženi imaju odvjetnika po službenoj dužnosti. 

"Zasad ne znamo gdje je nastao problem. Postupak je u tijeku, imaju odvjetnika po službenoj dužnosti. Trenutno pokušavamo saznati što više i napraviti što više službenih kontakata da vidimo o čemu se radi", odgovorila nam je na pitanje zašto zambijske vlasti smatraju da su dokumenti o posvajanju krivotvoreni.  "Pokušavamo napraviti sve što se može u Hrvatskoj i pomoći obitelji jednog od tih parova da pokuša što više angažirati institucije, da vratimo te ljude", dodala je. 

"Mogu vam sa sigurnošću reći da je sva dokumentacija koja je bila potrebna za kćer naše klijentice bila potvrđena od hrvatskih sudova i da nema nikakvog razloga sumnjati u njih. Sva procedura koja je bila potrebna je zadovoljena i s naše strane ne vidimo nikakav problem", naglašava Marković.

"Nemoguće je kalkulirati o pravnom sustavu DR Konga niti je naša klijentica to trebala. Mi smo dobili dokumentaciju u Republici Hrvatskoj i naši sudovi i institucije su ti kojima apsolutno vjerujemo. Mi smo napravili sve što je trebalo", kaže nam Marković na pitanje o optužbi da su dokumenti o posvajanju nezakoniti. 

Odluka o obrani sa slobode tek u četvrtak

Kako izvještavaju lokalni mediji, zambijski odvjetnik naših sugrađana zatražio je njihovo puštanje da se brane sa slobode uz jamčevinu, no zambijski državni odvjetnik Francis Mulenga tome se usprotivio s obrazloženjem da postoji visoki rizik od njihova bijega.

Nastavak rasprave odgođen je za četvrtak, kada će sudac donijeti odluku o zahtjevu za obranu sa slobode. Kako prenosi lokalni portal Mwebantu, odvjetnik optuženih hrvatskih građana, Kelvin Silwimba ustvrdio je da njegovi klijenti ne predstavljaju rizik od bijega niti od utjecaja na svjedoke. Lokalni portali također navode da tužiteljstvo optužuje ova četiri para da su pokušala prokrijumčariti djecu, kojoj su dali hrvatska imena "u svrhu iskorištavanja".  

DR Kongo je, podsjetimo, još 2013. uveo moratorij na međudržavno posvajanje, a 2016. je to formalizirao zakonskom zabranom, kao što smo već pisali. I američko ministarstvo vanjskih poslova (State Department) upozorava svoje građane da su nadležna ministarstva DR Konga dala do znanja da neće dopustiti posvojenoj djeci da napuste teritorij ove zemlje.

Zambijski zakon protiv trgovine ljudima, inače, predviđa kazne od 30 godina do doživotnog zatvora za krijumčarenje djecom. Konkretno, članak 3 A, stavak 1 glasi: "Osoba koja vrbuje, prevozi, prenosi, drži, prima ili pribavi dijete, unutar ili preko teritorijalnih granica Zambije, u svrhu iskorištavanja, čini kazneno djelo i podložna je, po presudi, kazniti se zatvorskom kaznom u trajanju od najmanje trideset godina i može biti osuđen i na doživotnu kaznu."

nače, 2018. su troje državljana DR Konga i jedan državljanin Zambije osuđeni na 25 godina robije za krijumčarenje 14 maloljetnika iz DR Konga, kako je tada izvijestio Lusaka Times. 

MUP za Index potvrdio: Djeca su dobila državljanstva, osobne iskaznice i putovnice

No sudovi u Kongu, prema nekim informacijama, ipak već godinama donose odluke prema kojima se strancima dozvoljava posvajanje djece iz ove države. Još uvijek nije jasno kakvi su točno dokumenti ishođeni u Kongu i jesu li vjerodostojni, no zna se da su djeca imala valjane hrvatske dokumente.

Naime, dotična četiri para dobila su za djecu koju su namjeravala posvojiti hrvatske osobne iskaznice i putovnice, što je za Index potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova. Budući da djeca imaju manje od 12 godina, nisi morala biti prisutna prilikom podnošenja zahtjeva za ove dokumente, pa tako nisu morala ni biti u Hrvatskoj.

Prije toga su upisana u maticu rođenih i knjigu državljana RH, što je MUP provjerio u postupku izdavanja dokumenata. 

"U konkretnom slučaju utvrđeno je kako djeca posjeduju putne isprave koje im je izdao MUP RH, i to poštujući zakonom propisanu proceduru. Međutim, u konkretnom slučaju, u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom provodi se kriminalističko istraživanje u koje je uključeno više nadležnih tijela, stoga nažalost nismo u mogućnosti iznositi više podataka", kazali su nam iz MUP-a.

Usto su naglasili da MUP "ne provodi ili nadzire postupak posvojenja djeteta u Republici Hrvatskoj, već isključivo temeljem uvida u relevantne evidencije izdaje osobne isprave".

"Priznanje stranih sudskih odluka o posvojenju djece iz drugih država u nadležnosti je hrvatskih sudova dok se postupci posvojenja provode u državama podrijetla djeteta u skladu s njihovim nacionalnim propisima o posvojenju djece od strane stranih državljana", objasnilo nam je pak u odgovoru na još jedan upit Ministarstvo mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP).

Vrhovni sud nižim sudovima: Provjeravajte autentičnost stranih dokumenata

Pod drugim državama misli se na države koje nisu potpisnice haške Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, A DR Kongo nije potpisnica te konvencije.Čini se da su dosad za takva posvajanja sudovi praktički automatski potvrđivali presude sudova iz Konga, bez posebnih provjera. 

Oko tog teško shvatljivog pravosudnog propusta konačno je intervenirao Vrhovni sud, priznajući "da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva" i izdajući preporuke za buduća posvajanja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije. 

Stoga Vrhovni sud sada preporučuje da se ubuduće "provodi postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave RH", te da se provjeri jesu li kandidati za posvajanje upisani u registar.

Ova preporuka još je više opravdana s obzirom na to da je DR Kongo na vrlo lošem glasu po korupciji, kao i po otmicama i krijumčarenju djece za ratovanje u paravojnim skupinama, prisilni rad i seksualno iskorištavanje - u samom Kongu, doduše, a ne u inozemstvu. Ipak, Belgiju je 2019. potresla afera kada je otkriveno da su djeca posvojena iz jednog sirotišta u Kongu ustvari bila oteta.

Dva para podnijela zahtjev, ali nisu još upisana u registar posvojitelja

U međuvremenu, kao otegotna okolnost za optuženu osmorku izgleda i činjenica da su samo dva od četiri para upisana u Registar potencijalnih posvojitelja. Međutim, kako je Indexu na novi upit odgovorio MROSP, "druga dva para su podnijela zahtjev, ali nisu upisana u registar potencijalnih posvojitelja".

Dodali su da im se nitko od navedena četiri para nije obratio "u vezi dobivanja informacija u odnosu na međudržavno posvojenje djeteta".

>> Ministarstvo prešutjelo da su dva uhićena para tražila upis u registar posvojitelja

Osim toga, znamo da je ovo daleko od prvog slučaja posvajanja djece iz Konga u Hrvatsku. Index i drugi hrvatski mediji posljednjih su dana objavili niz svjedočanstava hrvatskih posvojitelja djece iz Konga koji su objasnili na koji način su posvojili svoju djecu, inzistirajući da je postupak bio legalan. Većina tih posvojitelja također potvrđuje ono što je u Hrvatskoj javna tajna - da im je posvajanje "domaće" djece bilo gotovo nemoguće zbog sporosti i zamršenosti postupka.

"Nevjerojatno mi je da domovi pucaju po šavovima, a da potencijalne posvojitelje nitko godinama ne zove, zbog čega se neki od njih na kraju i odluče na međudržavno posvojenje", kaže tako za Hinu jedna hrvatska državljanka koja je sa suprugom 2021. posvojila dijete iz DR Konga.

U Hrvatskoj već posvojena brojna djeca iz DR Konga

U ovom trenutku i dalje je enigma kako, odnosno zašto su ta posvajanja bila zakonita, ako jesu - a zašto sada zambijske vlasti tretiraju posljednji pokušaj posvajanja kao krijumčarenje ljudima. 

>> Ispovijest posvojitelja iz Konga: "Njima djeca služe kao izvozna roba"

Ta je optužba, uz činjenicu da je jedan od osam posvojitelja LGBT aktivist i član Možemo, u javnosti i na društvenim mrežama izazvala lavinu teorija zavjera i spekulacija o nekakvim skrivenim motivima posvajanja i medijskom zataškavanju - iako je ovaj slučaj već više od dva tjedna na naslovnicama portala. 

Određeni desničarski mediji i političari pokušavaju cijeli slučaj svesti na stranačku pripadnost ili transrodni identitet jednog od posvojitelja. Ipak, ne može se zanemariti da je Senat DR Konga 2017. također usvojio zakon kojim se homoseksualnim i transrodnim parovima zabranjuje posvajanje djece iz te zemlje, kako navodi i vlada Velike Britanije na svojim stranicama. To je druga stvar koja bi mogla biti iskorišteno protiv njih na sudu. 

Ravnatelj doma iz Konga u bijegu

A kako piše Jutarnji list, pozivajući se na visoki izvor u Ministarstvu vanjskih poslova, ravnatelj sirotišta iz kojeg su navodno stigla dotična djeca i koji je sudjelovao u procesu posvajanja u međuvremenu je nestao, odnosno u bijegu je. 

Nema potvrde da je upravo voditelj Doma bio taj koji je preveo djecu iz Konga u Zambiju, no potvrđeno je da nije dostupan tamošnjoj policiji i pravosuđu.

Za očekivati je da će to također otežati obranu optužene osmorke, budući da se može zaključiti da ravnatelj ne bi imao razloga za bijeg da je postupak posvajanja bio "čist", ali to je i dalje u domeni spekulacija dok zambijski državni odvjetnik na sudu ne predstavi dokaze u korist optužnice. 

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko-Zgombić jučer je u Otvorenom HTV-a objasnila kako su pritvoreni hrvatski državljani u Zambiji uložili žalbu pred višim sudom jer smatraju da su protupravno lišeni slobode dulje od 15 dana, po načelu habeas corpus.

"Ministarstvo vanjskih poslova je bilo uz te ljude od početka, kada smo saznali da su ti ljudi uhićeni. Do sada nismo dobili formalni pisani odgovor. Dobili smo usmeno da su te osobe u pritvoru. Razgovarali smo s čitavim nizom institucijama u Zambiji", naglasila je Metelko-Zgombić.