DRAŽEN OREŠČANIN iz Udruge Glas poduzetnika gostovao je u emisiji Točka na tjedan te komentirao utjecaj vladinih mjera na poduzetnike.

"Nismo zadovoljni. Ono što vidimo je jedno vrlo široko zahvaćanje po svim segmentima i dijeljenje novaca ograničavanjem tržišnih cijena. Ono što smo htjeli vidjeti su reforme, ali ovdje se radi isključivo o gašenju požara", kazao je Oreščanin, a prenosi N1.

Navodi da su tijekom koronakrize iz Udruge Glas poduzetnika apelirali da se smanje porezi te uvede digitalizacija, ali da su te stvari "vrlo stidljivo napravljene".

Osvrnuo se na cijenu plina

"Svi porezi i dalje su jako veliki i teško je poslovati. Ono što nam svima mora biti jasno je da ta 21 milijarda kuna nisu novci premijera Plenkovića ili Vlade, već građana Hrvatske. Ti novci bit će maknuti na tri načina, a to su da ih u proračun uplate građani, drugi je zaduženje, a treći je štampanje novaca, odnosno inflacija", rekao je Oreščanin.

"Čuli smo puno stručnjaka koji kažu da bi rezultat mjera mogle biti inflacija i nestašice određenih proizvoda, a može se i dogoditi da će ljudi kupovati tamo gdje su proizvodi jeftiniji, poput Slovenije i BiH. Ne mogu predvidjeti budućnost, ali kada sve ovo vidimo, mislim da smo s razlogom zabrinuti", dodao je.

Tvrdi da je cijena energija za male poduzetnike razumna pa se osvrnuo na cijenu plina.

"Trebalo bi čim prije odrediti nekakvu razumnu cijenu za plin. Poduzetnici koji koriste puno plina imaju do četiri puta veće račun", rekao je.

"Sve cijene su već podignute"

Komentirao je i izjavu ministra Davora Filipovića, koji je rekao kako će zabraniti Ini da izvozi hrvatski plin.

"Nakon izbijanja afere u INA-i, kada se vidjelo kako se upravlja resursima, mislim da je to razumna odluka, iako ona ide kontra tržišnim principima. Ako je jedini proizvođač INA, onda to ne utječe puno na tržište. Nije da imamo tisuću malih poduzetnika koji se bave vađenjem plina", kazao je Oreščanin.

"Sve cijene su već podignute. Službena brojka inflacije čini se puno manjom od realnih cijena koje vidimo za stvari koje kupujemo kao građani. Ne vjerujem da će se dogoditi pad cijena, jer povećanje cijene struje nije bilo ugrađeno, a efekt inflacije je kumulativan. Jedan dio ovisi o energiji, a drugi dio o svim ostalim troškovima", dodao je.

"Ne postoji dijalog"

Također je komentirao uvođenje poreza na ekstraprofit.

"To je čudna situacija jer inicijativa u EU se pri tome odnosila na kompanije koje se bave energetikom. Radi se o ogromnim kompanijama koje imaju milijarde eura profita. Različite tvrtke proizvode energiju na različite načine. Neki koriste nuklearnu energiju, neke ugljen, a neke hidroelektrane. Ovisno o tome koji model koristite, toliko se razlikuje cijena u proizvodnji", objasnio je Oreščanin.

"Jedina energetska kompanija u Hrvatskoj koja je mogla ostvariti ekstraprofite tako je HEP. Svi ostali distributeri imaju relativno male udjele. Položaj HEP-a je i dalje monopolistički. Kada je HEP dizao cijenu poduzetnicima nije bio problem dizati PDV, kao niti trošarine", dodao je.

"Država će uvijek reći ‘benzin bi bio 14 kuna bez intervencije, a sada je 11’. Znači da su samo u krizi voljni odreći trošarina. Ljudi, napravite reforme. Smanjite poreze, birokraciju, doprinose i PDV i onda, kada se gospodarstvo konačno pokrene, bit će nekog efekta", kazao je.

Kako navodi, dijaloga između Udruge Glas poduzetnika i vlade nema.

"Nikada nismo kontaktirali Filipovića i Primorca. Nije to dijalog između osoba, već između ministarstava kao institucije Vlade i udruge Glas poduzetnika. Ako netko napusti određenu poziciju i netko ga zamijeni, onda bi se dijalog trebao nastaviti s tom osobom, ali kod nas to tako ne ide", rekao je.

"Zamrzavanje cijena je nerazumna mjera"

Dražen Oreščanin smatra da je mjera zamrzavanja cijena određenih proizvoda nerazumna.

"Mislim da je to neprihvatljivo jer se svi mi sjećamo takvih situacija iz nekadašnje države, kao i nestašica i čekanja u redovima. Vjerujem da sada neće biti takvih nestašica, ali desit će se to da ljudi neće kupovati te proizvode ili će ići vani po njih. Pitanje je hoće li biti tih proizvoda i kolika će biti njihova kvaliteta", objasnio je.

"Hoće li to biti svinjetina iz nečijih zaliha koja je dugo stajala. Moglo se vidjeti kako je otkupna cijena suncokreta s 4 i pol kune smanjena na 4.1. Proizvođači ulja taj teret ulja prebacuju na proizvođače suncokreta. Znači da se tom mjerom uništavaju mali poduzetnici. Što će biti sljedeće? Zabrana izvoza?" pita se Oreščanin.

Kaže kako se ne može planirati trajanje krize te se teško može utjecati na događanja na tržištu.

"Cijene idu gore ili dolje, ali ne po dva ili tri posto, već po 50 posto. Hrvatsko gospodarstvo je jako maleno. Jedan kvart u Münchenu ima jednak BDP kao Hrvatska, a naš utjecaj na globalnim kretanjima gotovo je nikakav. Dolazi nam na naplatu sve ono nečinjenje kroz posljednjih 20 godina. Loše upravljanje resursima dovelo je do ove situacije", rekao je.