Tekst: J.D.
Foto: AFP

ZBOG cijena nafte koje su se u ovoj godinu više nego udvostručile otkad su u prosincu prošle godine dosegnule najnižu točku u zadnjih pet godina, zemlje članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) gotovo sigurno neće mijenjati proizvodne kvote na sastanku u srijedu.

Predsjednik OPEC-a rekao je kako bi daljnje smanjivanje kvota, u trenutku u kojemu su kvote već srezane za rekordne razine, ugrozilo globalnu ekonomiju, a krajem kolovoza nafta je dosegla i granicu od 75 dolara po barelu, za koju je kralj Saudijske Arabije, ključne zemlje u organizaciji, rekao da je zadovoljavajuća.

Potvrdne izjave

Ministri naftnih resora Kuvajta, Katara, Libije, Irana i Iraka u zadnjih su nekoliko tjedana dali slične izjave. Agencija AFP jučer je izvijestila kako je iranski guverner za naftna pitanja rekao da grupa neće mijenjati proizvodne kvote. Svih 26 analitičara koje je ispitala agencija Bloomberg prošli tjedan slažu se s tom procjenom. Kartel koji proizvodi oko 40 posto svjetske nafte trebao bi dakle zadržati kvotu na 24,845 milijuna barela dnevno.

Nafta je u petak završila trgovanje sa cijenom od 68 dolara po barelu na njujorškoj burzi, ranije je bila na granici od 75 dolara po barelu, a to je veliki oporavak od 32,40 dolara po barelu iz prosinca. Ukoliko bi OPEC pokušao utjecati na cijene novih rezanjem proizvodnje, riskirali bi pretjerano brz i pretjerano velik rast cijena, slažu se analitičari.

Rekordne brojke

Od travnja, kad je krenuo veliki oporavak cijena, članice OPEC-a pojačale su proizvodnju, približivši se gornjim dogovorenim granicama. Neke članice, kao Iran ili Venezuela, čak su i premašile dogovorene kvote, budući da im je naftni novac neophodan za održavanje državnih proračuna. Ključno pitanje na ovotjednom sastanku bit će pridržavanje dogovorenih kvota, ne rezanje produkcije.

U apsolutnim brojkama, 11 zemalja članica ovaj je mjesec povećalo proizvodnju na 26,055 milijuna barela dnevno, što je za 1,2 milijuna više od dogovorenih kvota. Pridržavanje kvota iznosi oko 70 posto.

U razdoblju od pet godina do prošlog srpnja nafta je peterostruko porasla, da bi u srpnju dosegla rekordnu razinu od 147,27 dolara po barelu. OPEC je u istom razdoblju povećao proizvodnju za 23 posto na rekordnih 32,775 milijuna barela dnevno. No, kad je svjetska tržišta pogodila financijska kriza, nafte je otpočela svoj slobodni pad na cijenu od 32 dolara po barelu.

Drugi podižu proizvodnju

OPEC je odgovorio s tri rezanja proizvodnje, ukupnog iznosa 4,2 milijuna barela dnevno. Najveći, povijesno rekordni rez od 2,2 milijuna barela dnevno dogovoren je u prosincu. No, kasnija događanja pokazala su kako taj rez nije imao nikakve utjecaje na cijenu. Cijena je ostala niska do kraja ožujka, kad su bolje vijesti s drugih tržišta potpomogle rast, a tek od lipnja krenuo je snažni oporavak cijena.

Na sastancima u ožujku i svibnju ministri zemalja članica OPEC-a dogovorili su održavanje kvota. Ključnu riječ imali su Saudijci, kojima je glavni cilj bio vidjeti cijenu nafte od 75 dolara po barelu još u 20109. godini.

Dok je OPEC provodio rekordna rezanje proizvodnje, druge zemlje igrale su bitno drukčiju igru. Zemlje bogate naftom izvan OPEC-a, kao Rusija ili Brazil, podigle su proizvodnju za ovu godinu za 350,000 barela dnevno na oko 51 milijun barela, po podacima Međunarodne agencije za energiju.