SVE TUŽBE, na temelju kolektivne presude u slučaju Franak, moraju se podnijeti najkasnije do 14. lipnja 2023. godine, što znači da je ostalo manje od godinu dana da, ako su vas banke oštetile preko kredita u švicarcima, preko suda od tih istih banaka tražite svoj preplaćeni novac natrag, naravno uz zatezne kamate.

Riječ je o oko 125 tisuća potrošačkih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom vezanom na švicarski franak, a koji su mahom sklapani u periodu od 1.4.2004. godine do 31.12.2008. godine. Procjenjuje se da oko 60 tisuća građana, s nekonvertiranim kreditima, koje su oštetile banke, još uvijek nije tužilo pa je jasna nervoza u bankarskim krugovima do isteka ovog datuma. Naime, obeštećenja neće biti moguća ako se tužba ne podnese do lipnja 2023. godine i to zbog zastare potraživanja.

Tužbe protiv banaka omogućila poznata presuda suca Dobronića

Odvjetnik Igor Metelko, koji je zastupao klijente koji su tužili banke, u razgovoru za Index pojašnjava kako je riječ o poznatoj presudi Trgovačkog suda u Zagrebu P-1401/12, koju je donio sudac Radovan Dobronić, sadašnji predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, temeljem koje se mogu tužiti banke.

"Presudom je osam komercijalnih banaka suđeno da su ugovarale nepoštene i ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli I jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi. To su ujedno i dva osnova po kojima potrošači pojedinačnom tužbom mogu potraživati obeštećenje, po osnovi preplaćenih kamata i preplaćenih tečajnih razlika", pojašnjava Metelko. 

Odvjetnik ističe da su se potraživanja preplata po promjenjivoj kamatnoj stopi morala utužiti sve do 13. lipnja 2019. godine s obzirom na to da je taj dio presude suca Dobronića ranije postao pravomoćan, odnosno 13. lipnja 2014. godine.

Trenutno se vodi oko 35 tisuća tužbi

"Taj datum vrijedi za sve kreditore osim sadašnje Nove hrvatske banke (ranije Sberbank, a prije toga Volksbank), koja je po osnovi promjenjive kamatne stope suđena tek 14. lipnja 2018. godine. Zato u odnosu na tu banku zastara po oba osnova, i kamatne stope i valutne klauzule, nastupa tek 14. lipnja 2023. godine", ističe Metelko pojašnjavajući da je to krajnji datum po kojem se tužba mora podnijeti.  

Potraživanja preplata po osnovi valutne klauzule, za sve suđene banke, moraju se utužiti najkasnije do 14. lipnja 2023., kaže Metelko, s obzirom na to da je taj dio presude iz kolektivnog spora postao pravomoćan 14. lipnja 2018. godine te od tada počinje teći opći zastarni rok od 5 godina.

Trenutno se na sudovima vodi ukupno oko 35.000 tisuća tužbi, od čega na konvertirane kredite otpada oko 25 tisuća tužbi, dok na nekonvertirane oko 10 tisuća.

Zastara za banke i nakon podnošenja tužbe? Ne, to ne postoji

"Nekonvertirani krediti, a to su oni koji su otplaćeni prije kraja 2015. godine kada je provođena zakonska konverzija u euro, nemaju nikakvu zapreku za utuženje i imaju gotovo stopostotnu uspješnost na sudovima. Njih oko 60 tisuća još uvijek nije tužilo i imaju manje od godinu dana da tu tužbu i podnesu", pojašnjava odvjetnik Metelko. 

Kako je istaknuo, pri tome nije važno radi li se o kreditu koji je otplaćen ili je još uvijek u otplati, radi li se o autokreditu, nenamjenskom Ili stambenom kreditu, bitno je jedino da je korisnik kredita fizička osoba koja je kredit podignula za svoje privatne, a ne poslovne potrebe.  

Ono što je već sada sigurno je da će sud, ako tužba bude podnesena nakon proteka navedenog datuma, takvu tužbu odmah odbaciti radi njezine nepravovremenosti.

"Ono što često buni potrošače jest činjenica da sudski sporovi traju nekoliko godina pa misle da će im potraživanje otići u zastaru, što nije točno. Kada se tužba jednom podnese, pod uvjetom da je podnesena do gore navedenog roka, 14. lipnja 2023. godine, tijek zastarijevanja se prekida i više nije od utjecaja koliko dugo traje sudski spor", objašnjava odvjetnik Metelko.

Na dva bitna pitanja dobit ćemo odgovor do kraja godine

Kako je naglasio, što spor poslije bude dulje trajao, to će tražbina potrošača biti veća jer se na potraživanja obračunavaju zatezne kamate koje teku do dana isplate.

Kao što je poznato za konvertirane kredite, još uvijek se čeka odluka Vrhovnog suda RH o konverziji i njezinim učincima na obeštećenje potrošača. Isto tako već se dulje vrijeme čeka i odluka, odnosno stav Vrhovnog suda o ništetnosti cijelog ugovora o kreditu, a ne samo odredaba o valutnoj klauzuli i kamatnoj stopi, za što postoji jaka pravna osnova u vidu ništetnosti i glavnog predmeta i cijene kredita, bez čega daljnja opstojnost ugovora pravno nije moguća.

To su ujedno dva najvažnija pitanja za potrošače, a odvjetnik Metelko vjeruje da će ta dva odgovora dobiti do jeseni, a najkasnije do kraja ove godine.

Možete tužiti banke i za nepoštene i ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi

No, za banke lipanj 2023. godine ne označava prestanak zabrinutosti, jer rokom zastare iz kolektivne presude nisu vezane ulazne i izlazne naknade kod takvih kredita, koje su također nezakonito naplaćivane, o čemu postoji sada već opsežna sudska praksa u korist potrošača. Odvjetnik Metelko pojašnjava o čemu je riječ.

"Postoji još oko 200 tisuća kunskih i euro kredita koji su sklopljeni do 2013. godine, a koji u sebi sadrže nepoštene i ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi. Ti krediti nisu obuhvaćeni kolektivnom presudom suca Dobronića, što znači da se na njih ne primjenjuju gore navedeni zastarni rokovi, već zastara na potraživanja iz tih ugovora počinje teći tek kada se u svakom pojedinom postupku, putem sudske presude, utvrdi ništetnost takve odredbe", kaže odvjetnik Metelko zaključivši na kraju kako zastara za takve kredite još nije niti počela.