SPLITSKA udruga Dravet syndrome pozvala je danas zdravstvenu administraciju na suradnju kako bi 500-tinjak oboljelih od rijetkih i kompleksnih epilepsija postalo vidljivo u hrvatskom zdravstvenom sustavu i u zakonima, u kojima su, tvrde u udruzi, sada neprepoznati.

Riječ je o osobama, mahom mlađe dobi, koje imaju učestale epileptične napadaje. O njima se većinom brinu roditelji, a potražuju veliku skrb i skupe terapije. Nažalost, sustav ih ne prepoznaje dovoljno, upozoravaju iz splitske udruge u povodu Međunarodnog dana rijetkih bolesti, 29. veljače.

Obitelji djece s rijetkim epileptičnim sindromima, kao što je sindrom Dravet, sindrom Lennox-Gastaut i kompleks tuberozne skleroze, posebno su nezadovoljni zbog negativne odluke povjerenstva za lijekove HZZO-a koje nije odobrilo u Hrvatskoj lijekove Epidyolex i pripravak KetoCal.

CBD ulje nije klinički ispitano

"Terapija Epidyolexom dokazana je i primjenjuje se u inozemstvu, a naša djeca nemaju na nju pravo, već se obitelji snalaze nabavom skupog CBD ulja", upozorava jedna od članica udruge, majka troipolgodišnje oboljele djevojčice. 

A to skupo ulje je kanabidiol, registriran kao kozmetički proizvod. Upotrebljava se za tretman anksioznosti i epilepsije, no u udruzi upozoravaju da ono nije klinički ispitano, doze nisu kontrolirane, a roditelji ga plaćaju od 100 do 300 eura mjesečno.

"S druge strane, lijek Epidyolex dobio je odobrenje Europske agencije za lijekove 2019. zbog pozitivnog učinka, no povjerenstvo HZZO-a nije ga još stavilo na listu", istaknula je u razgovoru za Hinu predsjednica udruge Irena Bibić, i sama majka oboljelog djeteta.

U prošlom stoljeću se s rijetkim epilepsijama nije doživljavalo odraslu dob

Oboljelima trebaju i pripravci za provedbu ketogenih dijeta, posebnog režima prehrane koji smanjuje učestalost epileptičnih napadaj. U udruzi educiraju roditelje o takvoj prehrani koja, kažu, pomažu i kod brojnih drugih bolesti, poput migrene, multiple skleroze, autizma, demencija i Parkinsonove bolesti.

Iako se s rijetkim epilepsijama u prošlom stoljeću nije doživljavalo odraslu dob, u splitskoj su udruzi danas ponosni što imaju i četvero odraslih članova - 37-godišnjeg i 26-godišnjeg muškarca s Dravet sindromom i dvoje odraslih sa sindrom Lennox-Gastaut. Svi imaju status invalida i nisu u radnom odnosu. Ostali su članovi obitelji oboljele djece, njih 70-ak.

"Želimo da nas se vidi i doživljava. Oboljele od rijetkih bolesti evidentira se u Hrvatskoj kao osobe s višestrukim oštećenjima. Kao posebna skupina  nisu ni na koji način evidentirani, ni na tijelima vještačenja niti u zakonima", poručuje predsjednica udruge te upozorava da oboljeli mogu imati i 50-ak epileptičnih napadaja dnevno.

Ne postoji registar rijetkih bolesti

Kompleksne epilepsije pripadaju rijetkim bolestima  koje pogađaju manje od pet osoba na 10.000 stanovnika. Rijetkim je bolestima posvećen zadnji dan veljače koji i ove godine obilježava Hrvatski savez za rijetke bolesti, krovna organizacij koju čini 35 udruga i nekoliko tisuća oboljelih od različitih dijagnoza.

U Hrvatskoj ne postoji registar rijetkih bolesti pa se zapravo ne zna točan broj oboljelih, no stručnjaci procjenjuju da imamo više od 200.000 oboljelih od raznih rijetkih bolesti, od kojih su polovina djeca. To su najčešće kronične, degenerativne i smrtonosne bolesti, zbog čega je oboljelima značajno smanjena kvaliteta života i ovisni su o tuđoj pomoći. 

Čest je slučaj da se takve bolesti kasno dijagnosticiraju, upravo zbog svoje rijetkosti. Zbog izostanka registra, ne zna se kako se oboljeli liječe i kojim lijekovima. Također, mnoge bolesti nemaju svoju šifru, zbog čega se pacijenti vode pod drugim dijagnozama. 

Dostupnost lijekova varira od države do države

U internu bazu Saveza upisano je oko 1600 osoba sa 400 različitih dijagnoza. Za liječenje rijetkih bolesti upotrebljavaju se posebni lijekovi siročad (engl. orphan drugs), a njihova dostupnost u Europi jako varira od države do države. 

Primjerice, u razdoblju od 2018. do 2021. u Njemačkoj je bilo omogućeno 55 takvih lijekova, u Italiji 50 lijekova, u Austriji 47. S druge strane, u Hrvatskoj je bilo dostupno deset orphan lijekova, u Srbiji četiri, a u BiH svega dva.

Iako su ove bolesti rijetke, kada se uzme u obzir njihov velik broj (oko 8000 poznatih dijagnoza), dolazi se do podatka da u Europi od njih boluje oko 6-8 posto cjelokupne populacije. Hrvatski Nacionalni plan  za rijetke bolesti istekao je 2020. godine, te novo povjerenstvo radi na novoj nacionalnoj strategiji za rijetke bolesti.