ALBERT Camus, francuski pisac, filozof, novinar i nogometaš-vratar, rođen je 7. studenoga 1913. u siromašnoj alžirskoj obitelji u Mondoviju (danas Dréan), a umro 4. siječnja 1960. u prometnoj nesreći kod Villeblevina u Francuskoj. U samo 46 godina života postao je glasnik apsurda, pobune i ljudskog dostojanstva, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. i autor koji je odbio biti prorok, a ipak ostao savjest Europe.

Djetinjstvo pod suncem i siromaštvom

Otac Lucien, siromašni radnik u vinogradu, poginuo je 1914. u bitci na Marni kad je Albert imao godinu dana. Majka Catherine, gotovo gluha Španjolka koja je radila kao čistačica, odgajala je Alberta i starijeg brata Luciena u alžirskoj četvrti Belcourt. Kuća je bila bez struje i vode, ali puna sunca i mora. Camus će kasnije pisati: "Siromaštvo me naučilo da nije sve na prodaju."

Školu je pohađao zahvaljujući učitelju Louisu Germainu, kojem je posvetio Nobelov govor: "Bez vas, bez te nježne ruke koju ste pružili malom siromašnom djetetu, ne bih bio tu gdje jesam." Dobio je stipendiju za licej u Alžiru, gdje je otkrio filozofiju kod Jeana Greniera i zaljubio se u nogomet - branio je za juniorsku momčad Racing Universitaire d'Alger. Tuberkuloza ga je 1930. spriječila da nastavi profesionalno, ali je ostao doživotni navijač: "Sve što znam o moralu i dužnosti naučio sam na nogometnom terenu."

Filozofija apsurda i pobune

Na Sveučilištu u Alžiru diplomirao je filozofiju 1936. s radom o Plotinu i svetom Augustinu. Godine 1942. objavljuje dva ključna djela koja ga svrstavaju među najveće mislioce stoljeća.

Prvo, esej Mit o Sizifu - bibliju apsurda: čovjek traži smisao u svijetu koji ga nema. Zaključak je radikalan: "Treba zamisliti Sizifa sretnim." Drugo, roman Stranac - priča o Meursaultu koji ubija Arapina na plaži jer "sunce jako prži". Knjiga postaje kultna i jedno od najutjecajnijih djela stoljeća.

Godine 1951. objavljuje Pobunjenog čovjeka, u kojem odbacuje marksistički historicizam i staljinistički teror: "Ne prihvaćam da se ubija u ime budućnosti." To dovodi do konačnog raskida sa Sartreom, koji ga optužuje za "filozofiju groblja". Camus odgovara: "Radije ću biti mrtav nego rob."

Rat, otpor i novinarska borba

Tijekom Drugog svjetskog rata pridružuje se pokretu otpora Combat. Pod pseudonimom piše uvodnike koji završavaju riječima: "Otpor je dužnost." Nakon oslobođenja postaje urednik lista i objavljuje znamenita Pisma njemačkom prijatelju: "Mi smo birali tamu jer smo vjerovali da je svjetlo nemoguće. Vi ste birali tamu jer ste vjerovali da je svjetlo opasno."

Godine 1947. objavljuje Kugu - alegoriju o nacizmu i svakom totalitarizmu. Roman je do danas prodan u milijunima primjeraka i čita se kao proročanstvo pandemija i otpora.

Nobel i posljednje godine

Nobelovu nagradu prima 1957. s 44 godine - tada drugi najmlađi dobitnik u povijesti nakon Kiplinga. U govoru u Stockholmu kaže: "Pisac ne može služiti onima koji stvaraju povijest; on mora služiti onima koji je podnose." Posjećuje Grčku, plače pred Partenonom i piše: "Ovdje sam shvatio što znači biti sretan."

Godine 1956. poziva na "primirje za civile" u Alžiru, ali ga napadaju i ljevica i desnica. Odgovara: "Volim pravdu, ali još više volim svoju majku." To je posljednji put da se javno oglasio o Alžiru.

Smrt i posmrtno otkriće

Dana 4. siječnja 1960. putuje s prijateljem Michelom Gallimardom iz Provanse prema Parizu. Automobil Facel Vega izlijeće s ceste kod Villeblevina. Camus pogine na mjestu, a u torbi pronalaze rukopis Prvog čovjeka – nedovršenu autobiografiju objavljenu tek 1994., koja postaje svjetski bestseller.

U džepu je imao neiskorištenu željezničku kartu. Sudbina je odlučila drugačije.

Najpoznatija djela

Stranac (1942.) - roman koji je promijenio način na koji gledamo smisao
Mit o Sizifu (1942.) - filozofski manifest apsurda
Kuga (1947.) - proročanstvo totalitarizma i solidarnosti
Pobunjeni čovjek (1951.) - odbijanje revolucije koja ubija
Pad (1956.) - posljednji veliki roman
Prvi čovjek (1994.) - nedovršena ljubavna pjesma Alžiru

Nasljeđe

Camus je danas jedan od najčitanijih francuskih pisaca 20. stoljeća, uz Prousta i Saint-Exupéryja. Njegove knjige prevedene su na više od 60 jezika. U Hrvatskoj je Stranac obavezna lektira, a Kuga je 2020. bila među najtraženijim knjigama tijekom lockdowna.