PRŽENE čapuline poslastica su na ulicama Meksika. Jedu se u prolazu, kao slastan međuobrok, kao što Europljani s nogu uzimaju hotdog ili kukuruz. Razlika je u tome što su čapuline skakavci, za Europu još uvijek egzotična i neobična namirnica.

Čapuline (chapulines) se u nekim regijama Meksika kuhaju, zatim tostiraju ili prže. Prodaju ih ulični prodavači kao međuobrok. Od njih se prave quesadille, a mogu se jesti i s tacosima. 

Na drugoj strani svijeta, u Tajlandu, neki od najviše konzumiranih i prodavanih jestivih kukaca uključuju kukuljice svilene bube, gusjenice bambusa, cvrčke, crvene mrave i vodene stjenice. Kukci pripadaju najbrojnijim stvorenjima na planeti, a otprilike njih 2100 vrsta pogodno je za ljudsku konzumaciju.

Nove namirnice stvaraju potrebu za dodatnom regulativom

Kao što su to nekad bili začini, banane, krumpir, rajčica ili riža, danas nove namirnice pronalaze put do potrošača diljem svijeta. Taj smjer ne iznenađuje jer posljedica je to sve veće globalizacije, etničke raznolikosti i potrage za novim izvorima hranjivih tvari i navika.

U egzotične namirnice spadaju i ulje kril rakova, zrna kvinoje, voćke biljke fizalis, plodovi baobaba, ali i kukci. Ususret ovim namirnicama postavlja se pitanje imaju li Europljani prostora za zabrinutost te je li ovakva hrana sigurna za konzumaciju. Time se nameće potreba za regulativama i usuglašavanjem standarda na razini EU.

Nove namirnice pripadaju terminologiji “nova hrana”, a obuhvaća svaki prehrambeni proizvod koji se nije znatno konzumirao prije svibnja 1997. u EU. Podrazumijeva novu vrstu hrane, tj. hranu iz novih izvora. To uključuje i nove sastojke te načine i tehnologije za proizvodnju hrane.

Kako je sjemenka chije stekla veliku popularnost?

Među novim namirnicama ističu se i sjemenke chije, biljke iz porodice menti, kao primjer uspješne integracije u europski jelovnik. Danas se uzgajaju u latino-američkim državama kao što su Argentina, Paragvaj i Bolivija te se uvoze u Europu, a među većim svjetskim proizvođačima su Australija i Indija.

Sjemenke chije konzumirale su se davno prije nego su internet preplavile estetične fotografije i recepti za brzu pripremu zdravog pudinga ili smoothieja. Prvi spomen datira oko 3500. godine prije nove ere, a kasnije su je konzumirali Asteci i Tolteci. 

Mala zrna, ovalnog oblika i dužine od jednog do dva milimetra, dugo su bila zaboravljena, klijajući samo u vrtovima autohtonih američkih naroda, izloženo je u istraživanju o biljci chije.  

Popularnost su na tlu Europe stekla između 2000. i 2010. godine, kad su se počeli širiti veganski i vegetarijanski životni stilovi. 

Dio razloga u širenju popularnosti sjemenki chije leži u tome što pruža energiju, pomaže probavi i snižava kolesterol. Prema istraživanju obavljenom krajem 2022. godine, sastojci koji se nalaze u sjemenu mogu pomoći u borbi ljudskog organizma s kroničnim bolestima i stanjima kao što su krvni tlak, dijabetes tipa 2 i povećan kolesterol. Neka istraživanja su pokazala i da sjemenke mogu pomoći u borbi s nekoliko vrsta raka.  

Na EU tržište dolazi provjerena hrana

Iako su se sjemenke chije relativno brzo prihvatile u širokoj konzumaciji, ima hrane koja to, ipak, još uvijek nije, što ne znači da nakon određenog vremena neće. Kukce poput zrikavaca i skakavaca moguće je već pronaći u europskim trgovinama. 

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je 2021. brašno od kukaca kao prehrambeni proizvod, a od siječnja 2023. na popisu su još dva kukca - ličinka brašnara te kućni zrikavac. Prema istraživanju Sveučilišta u Zagrebu o nutritivnoj vrijednosti kukaca i njihovom potencijalu kao hrani, brašno je prepoznato kao održiv izvor bjelančevina i hranjivih tvari.

Sva hrana koja se nađe na tržištu Europske unije prolazi temeljit sustav provjere. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za svaku novu namirnicu provodi procjenu rizika o sigurnosti nove hrane na zahtjev Europske komisije, a proizvođači hrane koji prvi put žele na tržište staviti novu hranu ili novi sastojak hrane u EU, moraju zatražiti odobrenje prije nego što je počnu nuditi na tržištu. U Hrvatskoj na tome radi Ministarstvo zdravstva.

Kako bi informacije o hrani bile na jednom mjestu i dostupne svima, EFSA je kreirala katalog u kojem se može naći svaka nova hrana.

Informacije o hrani ponekad mogu biti kompleksne pa je s ciljem informiranja potrošača pokrenuta kampanja EU bira sigurnu hranu kako bi pomogla građanima kritički promišljati o svakodnevnom odabiru hrane te nastavila podizati razinu svijesti o znanosti koja stoji iza hrane koja se konzumira. Kampanja se u Hrvatskoj provodi već treću godinu zaredom, a daje potrošačima informacije o širokom rasponu tema kao što je nova hrana, higijena hane, bacanje hrane, alergeni, dodatci prehrani, bolesti koje se prenose hranom, kontaminanti, pakiranje hrane, aditivi, zdravlje pčela i dobrobit životinja.  

Sadržaj donose Index i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) te Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u skladu s najvišim profesionalnim standardima