OBJAVLJENO je tko su dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.

To su Aljes Bijaljacki, bjeloruski aktivist i borac za ljudska prava, te dvije organizacije za ljudska prava - ruski Memorial i ukrajinski Centar za građanske slobode.

Podijelit će 900 tisuća dolara

Tri dobitnika Nobelove nagrade za mir podijelit će novčanu nagradu od 10.000.000 švedskih kruna (900.000 dolara). Nagrade će laureatima biti službeno dodijeljene na svečanosti 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.

"Ovogodišnji dobitnici predstavljaju građansko društvo u svojim zemljama. Godinama promoviraju pravo na kritiku vlasti i štite temeljna ljudska prava građana", obrazložio je Norveški Nobelov odbor.

"Iznimno se trude dokumentirati ratne zločine, kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Zajedno demonstriraju važnost građanskog društva za mir i demokraciju", stoji u obrazloženju.

Je li ovo poruka Putinu?

"Na Putinov 70. rođendan Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se ruskoj organizaciji za ljudska prava koju je on ugasio, ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava koja dokumentira njegove ratne zločine i bjeloruskom aktivistu za ljudska prava kojeg je njegov saveznik Lukašenko zatvorio", komentar je Kennetha Rotha, nekadašnjeg direktora Human Rights Watcha.

Čelnica Odbora za Nobelovu nagradu Berit Reiss-Andersen kaže da se ovo ne smije smatrati odgovorom Putinu.

Novinari su je pitali je li izbor dobitnika rođendanski poklon Putinu.

"Ova nagrada se ne obraća predsjedniku Putinu, ni za njegov rođendan, ni u bilo kojem drugom smislu – osim što njegova vlada, kao i vlada u Bjelorusiji, predstavlja autoritarnu vladu koja potiskuje aktiviste za ljudska prava.

A pozornost koju je Putin privukao na sebe i koja je relevantna u ovom kontekstu jest to što zabranjuje civilno društvo i zagovornike ljudskih prava.

I to je ono na što želimo reagirati ovom nagradom.

Također, uvijek nagrađujemo nekoga za nešto, nagrade nisu protiv nekoga", rekla je.

Tko je Aljes Bijaljacki?

Kako piše CNN, on je posvetio život promicanju demokracije i mira u Bjelorusiji, a vlasti su ga dugo pokušavale ušutkati. U pritvoru je od 2020. godine bez suđenja.

"Unatoč tim ogromnim osobnim poteškoćama, Bijaljacki nije popustio ni milimetra u svojoj borbi za ljudska prava i demokraciju u Bjelorusiji", obrazložio je odbor koji dodjeljuje Nobela.

Bijaljacki je osnivač Centra za ljudska prava Vjasna (Proljeće), koji je osnovan 1996. godine kao odgovor na brutalno gušenje uličnih prosvjeda koje je naredio bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko.

Prvi je put uhićen 2011. godine zbog optužbi za utaju poreza, koje je oduvijek poricao. Pušten je na slobodu 2014. godine, a onda je opet uhićen nakon masovnih prosvjeda 2020. godine, koji su se održali , kako bjeloruska oporba i neovisni promatrači kažu, zbog namještenih izbora u Bjelorusiji koji su Lukašenka održali na vlasti.

O organizaciji Memorial

Ruska organizacija za ljudska prava Memorial osnovana je 1987. godine u bivšem Sovjetskom Savezu, osnovali su je aktivisti za ljudska prava koji su željeli da žrtve ugnjetavanja komunističkog režima nikada ne budu zaboravljene. Oni smatraju da je suočavanje sa zločinima iz prošlosti ključno za sprječavanje novih zločina.

Organizacija se također bori protiv militarizma te se bavi promicanjem ljudskih prava.

Tijekom čečenskih ratova organizacija je prikupljala i provjeravala informacije o zlostavljanjima i ratnim zločinima koje su nad stanovništvom počinile ruske i proruske snage. Zbog toga je 2009. ubijena Natalija Estemirova, voditeljica podružnice Memoriala u Čečeniji.

U prosincu 2021. ruski je sud naredio zatvaranje Memoriala. Tvrdili su da su prekršili zakon o stranim agentima.  

"Presuda je označila posljednji udarac ruskim organizacijama civilnog društva, koje su postupno postale žrtve autoritarnog režima ruskog predsjednika Vladimira Putina", piše CNN.

O ukrajinskom Centru za građanske slobode

Radi se o jednoj od vodećih organizacija za ljudska prava u Ukrajini. Osnovana je 2007. godine, kada su čelnici organizacija za ljudska prava iz devet postsovjetskih zemalja odlučili osnovati prekogranični centar za podršku u Kijevu.

Od svog osnutka bavili su se političkim progonima na Krimu, dokumentirali ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom rata u Donbasu te organizirali međunarodne kampanje za oslobađanje političkih zatvorenika Kremlja.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Centar za građanske slobode angažirao se u naporima da identificira i dokumentira ruske ratne zločine protiv ukrajinskog civilnog stanovništva.

O nominacijama

Ove godine bilo je ukupno 343 tajne nominacije.

Tisuće ljudi širom svijeta mogle su nominirati kandidate za nagradu do 31. siječnja, uključujući članove parlamenta i ministre iz svih zemalja, bivše laureate i neke sveučilišne profesore.

Članovi Nobelovog odbora također su mogli predložiti svoje kandidate na prvom sastanku, koji je ove godine održan nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

Nobelovu nagradu za mir prošle su godine dobili borci za medijske slobode - Maria Ressa s Filipina, čijem portalu prijeti gašenje, i Rus Dmitrij Muratov, čijem listu je oduzeta licenca.