POLAGANJEM vijenaca na Središnjem spomeniku u Slunju u spomen na poginule hrvatske branitelje, povorkom sjećanja "Da se ne zaboravi", tribinom i izložbom fotografija u Pučkom otvorenom učilištu obilježena je danas 34. godišnjica okupacije Slunja i progonstva Slunjana 1991. u Domovinskom ratu.

Slunj je 1991. godine bio 104 dana pod opsadom i okruženjem Jugoslavenske vojske (JNA) i srpskih paravojnih postrojbi prije nego što su ga agresori zauzeli. Nakon što je JNA zauzela Slunj, s tog je područja protjerano više od 16.000 Hrvata, a stotine su ubijene u ratnim zločinima tijekom okupacije do kraja rata.

Vijence je položilo i svijeće upalilo izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom koji je rekao da se "strahota i ta razina agresije" otprije 34 godine, kada je Slunj gorio, ne može zaboraviti.

"Činimo sve da bi rane zacijelile"

"Gotovo nijedan krov nije ostao čitav, a i crkva je bila spaljena. Oni koji su ostali su mučeni i ubijani", naglasio je Medved. "Danas je Slunj svakim danom sve ljepši i gospodarski razvijeniji", rekao je, dodavši da Vlada RH podupire razvoj Slunja i okolnih općina, iako su i dalje vidljive posljedice agresije.

"Činimo sve da bi rane zacijelile i da bi ljudi tu ostali živjeti. Nema resora koji ne participira u razvoju, i to je naš dug prema ovome kraju u Karlovačkoj županiji. Ova područja su bila spaljena i zaostajala su za drugima, ali lagano stižemo taj stupanj razvijenosti", naglasio je Medved.

Slunjska gradonačelnica Mirjana Puškarić je rekla kako Slunj gradi svoju budućnost na razvijanju ruralnog turizma i projektima kao što su izgradnja višestambene zgrade za mlade, sportske dvorane ili pročistača otpadnih voda.

"Bila je to nenormalna situacija"

Među prisutnima je bio i zapovjednik obrane Slunja te 58. samostalnog bataljuna Slunj i 14. domobranske pukovnije, Vladimir Katić. Napomenuo je da je nakon višestranačkih izbora u Hrvatskoj i ustrojavanja hrvatske policije na tom području krenuo otpor hrvatskoj državnoj vlasti. Grad Slunj branilo je oko sedamsto pripadnika ZNG-a, Hrvatske vojske i policije.

"Hrvatsku vojsku smo stvarali u okruženju jer su ceste prema Karlovcu, Plitvicama i Ogulinu bile zatvorene. Hrvatska vojska se uspjela održati oko tri mjeseca u vrlo teškim uvjetima, bez vode i struje. Bila je to nenormalna situacija, ali to je ratno vrijeme i imali smo vjeru u uspjeh", naveo je Katić.

Ipak, bez logistike je obrana Slunja slomljena za velikog napada JNA iz tri smjera. "U okruženju nismo više mogli pružati otpor jer nismo imali s čime", dodao je. U sklopu programa "Da se ne zaboravi" u crkvi Presvetog Trojstva služena je sveta misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile.