EKONOMSKI analitičar Damir Novotny komentirao je posljedice uvođenja globalnih carina Donalda Trumpa, koje su danas stupile na snagu. Nove carine iznose deset posto, a američki predsjednik uveo ih je nakon što je Vrhovni sud poništio dio njegovih ranijih, opsežnijih uvoznih mjera. Europska unija već je najavila obustavu ratifikacije ljetos dogovorenog sporazuma, a Indija je odlučila odgoditi planirane razgovore o finalizaciji nedavnog trgovinskog dogovora, piše N1.

Ekonomske posljedice

"Presuda Vrhovnog suda vraća cijelu priču na početak. Trump pokušava pronaći pravne temelje kako bi to zaobišao. Naime, središnja vlada ima velike deficite i kroz carinske stope se prikupilo oko 160 milijardi američkih dolara. To nije dovoljno za pokrivanje svih deficita i sad je pitanje hoće li to morati vratiti, a ti bi sporovi mogli trajati desetljećima", kazao je Novotny.

Dodao je kako su zbog carina cijene rasle jer su potrošači pokrili razliku, no trgovina se nastavila i nije patila. "Procijenilo se da će potrošači biti spremni platiti više i to se pokazalo točnim. Sad je pak pitanje kako urediti trgovinske odnose jer smo, kako sam rekao, na početku", rekao je.

Nervoza pred izbore

Novotny ističe da su europska tržišta kapitala nervozna, ali da europska ekonomija nije nesigurna. "Protok roba je normalan i jedan dio tih troškova prevaljen je na kupce. Tu dolazimo do političkih implikacija. Jer, ništa se korisno nije dogodilo ni s jedne strane, imamo status quo. Koji unosi neizvjesnost, ali drama nije tolika, život će ići dalje", smatra analitičar.

Ipak, očekuje političke posljedice, posebno uoči izbora za Kongres koji se održavaju krajem godine. "U tom kontekstu je nervozan i Trump, odnosno njegova republikanska stranka. Carine mogu imati refleksiju na cijenu i potrošači bi mogli zbog toga kazniti vlast na izborima", pojasnio je.

Neispunjena obećanja

Podsjetio je i na velika Trumpova obećanja iz kampanje, osobito ona ekonomska. "Ništa se nije dogodilo. Zapravo nitko ne živi bolje. Savezna država je praktički pred stečajem, ali nije se usudio podizati poreze jer je obećao da ih neće podizati.

U slijepoj je ulici, ali se nema kako vratiti natrag. Iz tog razloga mu je odluka Vrhovnog suda dodatno problematična. Njegova obećanja su bile da će se industrija vratiti na teritorij SAD-a i da će se otvoriti dodatna radna mjesta, ali to se nije dogodilo jer ekonomija ima svoju psihodinamiku", objasnio je Novotny.

Istaknuo je da se u godinu dana niti vratila industrija, niti su se smanjili golemi deficiti, a Europska unija i dalje izvozi robu po višim cijenama. "Nije baš bilo zastoja. Njemačka automobilska industrija bila je u strahu, ali pad prodaje se nije dogodio. Potrošači nisu osjetljivi na viđene promjene cijena", dodao je.

Indija prilika za Europu

Novotny se osvrnuo i na Kinu kao konkurenciju. "Rast se usporava, na oko pet posto je i ekonomija samim time stagnira jer je to zemlja velikih brojeva. Kina mora još desetke godina ubrzano rasti da bi ekonomski prestigla SAD i EU.

U unutarnjem smislu se tamo ne osjećaju problemi te vrste, ali već sad postoje problemi s nedostatkom radnih mjesta jer je previše ljudi, a premalo radnih mjesta. Zato će se teško dogovoriti sa SAD-om. Uostalom, i Kina ima mnogo raznih barijera", kazao je.

Objašnjava da se Kina sve više okreće Europi, ali i Europa sebi samoj, te da Kina dugoročno ima ozbiljan problem kako nastaviti gospodarski rast. S druge strane, Indija je potpuno drugačija priča. "Potpuno se otvorila Europskoj uniji.

Tu postoji intenziviranje. Indija je tradicionalno povezana s Europom, što Kina nije. Tamo se govori engleski, u Kini ne baš. Zato je Indija velika prilika za EU. Uz to, riječ je o najbržerastućoj ekonomiji svijeta i to je velika prilika za Europu. Koja se okreće u većoj mjeri Južnoj Americi i Africi. A SAD se izolira u većoj mjeri", zaključio je Damir Novotny.