TELESKOP smješten u pustinji Arizone prati milijune udaljenih galaksija kako bi odgonetnuo konačnu sudbinu svemira. Sve je glasnija znanstvena rasprava oko dokaza koji upućuju na to da se tajanstvena sila, poznata kao tamna energija, mijenja na način koji dovodi u pitanje naše razumijevanje prostora i vremena, piše BBC.

Analiza južnokorejskog tima sugerira da bi se, umjesto neprestanog širenja, galaksije mogle ponovno početi privlačiti pod utjecajem gravitacije, što bi dovelo do scenarija koji astronomi nazivaju "Veliko sažimanje". Znanstvenici uključeni u istraživanje vjeruju da se nalaze na pragu jednog od najvećih otkrića u astronomiji posljednje generacije, no mnogi njihovi kolege ostaju skeptični.

Što je tamna energija?

Astronomi su dugo vjerovali da bi se širenje svemira, započeto Velikim praskom prije otprilike 13,8 milijardi godina, trebalo postupno usporavati zbog gravitacije. No, 1998. godine otkriveni su dokazi o postojanju tamne energije - sile koja ubrzava širenje svemira. Istraživanja iznimno sjajnih eksplodirajućih zvijezda, poznatih kao supernove, pokazala su da se udaljene galaksije ne usporavaju, već se ubrzano udaljavaju jedna od druge. Neke teorije predviđale su da bi takvo ubrzanje moglo dovesti do "Velikog kidanja", scenarija u kojem bi se na kraju raspali čak i sami atomi.

Neočekivani rezultati iz Arizone

Kontroverza je započela u ožujku ove godine neočekivanim rezultatima instrumenta na teleskopu u Arizoni, nazvanog Spektroskopski instrument za tamnu energiju (Desi). Desi je izgrađen upravo kako bi preciznije proučio tamnu energiju prateći ubrzanje milijuna galaksija.

Podaci su, međutim, nagovijestili da se ubrzanje galaksija mijenjalo tijekom vremena, što se ne uklapa u standardni kozmološki model. "Sada, s ovom promjenjivom tamnom energijom koja ide gore pa opet dolje, trebamo novi mehanizam. A ovo bi moglo uzdrmati cijelu fiziku", izjavio je profesor Ofer Lahav s University College London, član Desi projekta.

Korejska studija dolijeva ulje na vatru

U studenom je Kraljevsko astronomsko društvo (RAS) objavilo istraživanje južnokorejskog tima koje, čini se, potvrđuje da je priroda tamne energije još neobičnija. Tim predvođen profesorom Young Wook Leejem sa Sveučilišta Yonsei u Seulu ponovno je analizirao podatke o supernovama koji su prije 27 godina prvi otkrili tamnu energiju.

Umjesto da eksplozije zvijezda tretiraju kao da imaju istu standardnu svjetlinu, prilagodili su je starosti galaksija iz kojih potječu. Ta je prilagodba otkrila šokantan rezultat: tamna energija ne samo da se mijenjala, već se ubrzanje svemira - usporavalo.

Ako tamna energija slabi, kao što sugeriraju rezultati profesora Leeja, jedna je od mogućnosti da gravitacija ponovno preuzme glavnu ulogu i počne privlačiti galaksije.

"Sudbina svemira će se promijeniti", izjavio je profesor Lee za BBC. "Ako tamna energija nije konstantna i slabi, to će promijeniti cijelu paradigmu moderne kozmologije." Dodao je: "Umjesto da završi Velikim kidanjem, Veliko sažimanje je sada mogućnost. Koji će ishod prevladati, ovisi o pravoj prirodi tamne energije, za koju još uvijek ne znamo odgovor."

Znanstvena zajednica podijeljena

Tvrdnje profesora Leeja nisu dobro primljene kod mnogih istaknutih astronoma, poput profesora Georgea Efstathioua sa Sveučilišta Cambridge. "Mislim da ovo samo odražava neuredne detalje supernova", rekao je. "Korelacija sa starošću nije vrlo čvrsta, pa mislim da je opasno primijeniti 'korekciju'. Meni to izgleda slabo."

No, profesor Lee odlučno odbacuje kritike. "Naši podaci temelje se na 300 galaksija. Statistička značajnost je otprilike jedan prema bilijun šanse da je slučajnost. Stoga, snažno smatram da je naše istraživanje već sada vrlo, vrlo značajno."

Nakon objave južnokorejskih rezultata, dva su tima ponovno procijenila podatke koji su doprinijeli prvotnim Desi rezultatima iz ožujka. Iako su se donekle povukli od izvornih naznaka, one nisu u potpunosti nestale. Posljedično, nastavlja se strastvena, a ponekad i sporna rasprava o tome šapuće li nam svemir o svojoj pravoj prirodi ili astronomi love nebeske duhove.

Prema profesoru Robertu Masseyju, zamjeniku direktora RAS-a, to nije loša stvar. "Tko ne želi razumjeti kako će Svemir završiti i kako je počeo?", kaže on. "Ljudska bića su uvijek bila zainteresirana za to, bilo da to promatrate iz vjerske ili znanstvene perspektive. Biti u mogućnosti razmišljati, u redu, ovako će stvari završiti za mnogo, mnogo milijardi godina, zar to ne bi bilo izvanredno?"