Screenshot: ARD/YouTube

NJEMAČKI desničarski populist Björn Höcke, predsjednik stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u Tiringiji, u nedjelju je gostovao u talk-showu Günthera Jaucha koji je zajedno s njemačkim ministrom pravosuđa Heikom Maasom iskoristio priliku da bi na javnoj televiziji ismijao njegove "teorije zavjere" i domoljublje.

Höcke je povod za podsmjeh ponudio već na početku emisije, kada je iz džepa teatralno izvukao njemačku zastavu, što je publika dočekala s nelagodnom tišinom. Političar je, piše Die Welt, već u prvim minutama pokazao da može biti predmet sprdnje, zahvaljujući "megalomanskom domoljublju" i populizmu.

Zanimljivo, ono što se potom dogodilo u studiju, gotovo zapanjujuće odgovara nedavnom prosvjedu hrvatskih članova Autohtone Hrvatske stranke prava koji su optužili HRT da "traži novac za gostovanja" i provodi cenzuru manjih stranaka.

Höcke je naime iznio manje-više istovjetne optužbe protiv njemačke javne televizije ARD, što je prihvaćeno kao teorija urote, iako je sam Jauch tijekom emisije poveo raspravu treba li populistima ili pripadnicima njemačke krajnje desnice nuditi medijski prostor.

Moderator je čak pokušao zaustaviti izlaganje optužbi Höckea, ali ga je u tome zaustavio "hladan" ministar pravosuđa Heiko Maas, rekavši: "Nema veze, pustite ga".

U pozadini žestoka rasprava o filtriranju, masovnom nadzoru

Die Welt u nastavku osvrta na talk-show piše da Höckeu nisu pomogle niti prijašnje izjave i televizijski nastupi u kojima je tvrdio da zbog priljeva izbjeglica raste broj silovanja "njemačkih plavuša" ne potkrijepivši tvrdnje dokazima.

On je kroz emisiju opetovano pokušao provocirati ministra pravosuđa, ali mu ovaj to jednostavno nije dopustio, pa se Höcke do kraja emisije pokazao kao istinski gubitnik, iako je bilo prilike za raspravu o realnim problemima i granicama do kojih Njemačka može trpjeti priljev izbjeglica.

No, iako je Maas trenutačni pobjednik u žestokoj i širokoj javnoj raspravi, jer svoj stav predstavlja kao obranu demokracije, dobar dio njemačke javnosti ne prihvaća olako novousvojeni zakon o masovnom nadzoru i zadržavanju (meta) podataka o građanima, kao ni smjernice koje od društvenih mreža traže da filtriraju "nepodoban", ksenofobni sadržaj ili govor mržnje. Prema lokalnom tisku, nadgledanje koje otvoreno provodi Maas može utjecati na zaposlenje, pa čak i pravo na skrb nad djecom, što se prihvaća kao forma pritiska na javno mnijenje kakva je korištena u tamnijoj strani njemačke povijesti.