NIZOZEMCI sutra izlaze na prijevremene izbore, nakon što se krhka koalicija raspala zbog spora oko imigracije. Izbori za zakonodavnu i izvršnu vlast tog petog najvećeg gospodarstva Europske unije i velikog svjetskog izvoznika pomno će se pratiti u Europi, gdje su krajnje desne stranke u usponu.

Prema anketama, Geert Wilders i njegova krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) mogli bi kao i 2023. godine ostvariti uvjerljivu pobjedu, koja je snažno odjeknula diljem Starog kontinenta. No Wilders, protivnik islama i EU-a, ima male izglede postati premijerom, budući da su ostale velike stranke isključile mogućnost koalicije s njim.

Ovom političaru zamjeraju da je doveo do raspada prethodne koalicije, stvorene upravo pod njegovim vodstvom, kritizirajući previše popustljivu imigracijsku politiku zemlje. Stoga je ključna utrka za drugo mjesto jer će vođa stranke koja završi druga vjerojatno biti u poziciji formiranja koalicije.

Birači ne mogu odlučiti za koga će glasati

Na tom je mjestu trenutačno savez Zelenih i ljevice, predvođen bivšim potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom, koji se smatra sigurnim izborom i ima solidnu reputaciju po pitanju klimatskih pitanja.

No zvijezda u usponu nizozemske politike je 42-godišnji Henri Bontenbal, čija stranka desnog centra CDA bilježi rast popularnosti i ima snagu zauzeti drugo mjesto u anketama. Bontenbal obećava "povratak u normalu" nakon kaosa posljednjih godina, pozivajući na borbu protiv političke polarizacije.

U takvom okruženju čini se da su nizozemski birači umorni od političara i njihovih prepirki jer značajan udio kaže da ne mogu odlučiti za koga će glasati. Aktualna stambena kriza u Nizozemskoj, jednoj od najgušće naseljenih zemalja u Europi, redovito je na vrhu liste zabrinutosti birača.

Nijedna stranka ne može osvojiti apsolutnu većinu

Imigracija je na drugom mjestu, a slijede zdravstvena skrb, kriminal i troškovi života, prema istraživanju EenVandaaga. Klima je jedno od najmanje važnih pitanja za nizozemske birače. Kad je riječ o međunarodnoj politici, obrana najviše zabrinjava Nizozemce, nakon čega slijedi rat u Ukrajini, a zatim rat u Gazi.

Birači imaju izbor od 27 stranaka, od kojih svaka predstavlja popis kandidata koji se natječu za 150 mjesta, dodijeljenih proporcionalno broju osvojenih glasova. To znači da se Nizozemci najprije moraju izboriti s golemim glasačkim listićem veličine A3 koji sadrži imena svih kandidata.

Ukupan broj glasova dijeli se sa 150, a svaka stranka koja dosegne izborni prag, osvaja mjesto u parlamentu. Na prošlim izborima prag je iznosio nešto manje od 71 000 glasova. U Nizozemskoj, gdje tradicionalno vlada kompromis, nijedna stranka nije dovoljno dominantna da osvoji apsolutnu većinu od 76 mjesta. Taj je narod stoga već navikao na složene višestranačke koalicije.

Formiranje posljednje vlade trajalo je 223 dana

Pregovori o formiranju koalicije počinju odmah nakon izlaznih anketa i često traju nekoliko mjeseci. Formiranje posljednje vlade trajalo je 223 dana. Vođa stranke koja osvoji najviše mjesta obično je prvi koji pokušava formirati vladu. Dok se ne postigne dogovor, premijer na odlasku Dick Schoof ostat će na vlasti.

Geert Wilders je 3. lipnja naglo povukao svoju stranku iz vladajuće koalicije, smatrajući da provedba stroge imigracijske politike napreduje presporim tempom. "Potpisao sam najstrožu politiku azila, a ne pad Nizozemske", bjesnio je tada 62-godišnjak.

Vlada se raspala zbog svađa o imigraciji

Postavio je ultimatum, prijeteći torpediranjem vlade ako se njegov plan od deset točaka za ograničavanje imigracije ne provede smjesta. Tri ostale koalicijske stranke vodile su krizne razgovore s Wildersom u pokušaju da održe vlast, ali oni su brzo propali.

Čelnica liberalne stranke VVD Dilan Yesilgoz sažela je ljutnju koalicijskih partnera na Wildersa, nazvavši njegov stav "super neodgovornim". "Kako to možete učiniti u Nizozemskoj?" zavapila je tada Yesilgoz, isključivši mogućnost ponovnog vladanja u koaliciji s njime.