PREDSJEDNIK Donald Trump prošlog je tjedna objavio da je dogovorio jednotjedno primirje između Rusije i Ukrajine, naglašavajući pritom svoj osobni odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Trump je izjavio da je uvjerio svog ruskog kolegu da obustavi napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu tijekom brutalnog vala hladnoće.

Problem za Trumpa jest to što do stvarne obustave borbi, barem s ruske strane, uopće nije došlo. Ukrajinska veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama, Olha Stefanišina, službeno je State Departmentu dostavila detaljne dokaze o bombardiranjima koja su uslijedila nakon navodnog primirja.

Time su ruski projektili pogodili ne samo ukrajinske ciljeve, nego i Trumpove samouvjerene tvrdnje o humanitarnoj pauzi u borbama. Na taj je način Putin svom navodnom prijatelju servirao još jedan TACO trenutak (akronim za "Trump Always Chickens Out" (Trump se uvijek povuče)) te ga ponovno nasamario, prenosi Newsweek.

Trumpovo "energetsko primirje" bez jasnih definicija

Trumpovo tzv. "energetsko primirje" s Rusijom trebalo je pokazati njegov prepoznatljiv talent za sklapanje dogovora. Umjesto toga, dovelo ga je u iznimno neugodnu političku poziciju.

"Osobno sam zamolio predsjednika Putina da tjedan dana ne napada Kijev te gradove i mjesta tijekom ove… iznimne hladnoće", rekao je Trump na sjednici Vlade u Bijeloj kući krajem prošlog tjedna. Putin je na to, prema Trumpu, "pristao".

Međutim, Bijela kuća nije ponudila nikakva jasna objašnjenja o opsegu ni vremenskom okviru eventualne pauze. Tvrdnja da je Rusija pristala na primirje samo je dodatno naglasila nejasnoće Trumpova pristupa.

Nejasan stav Moskve

Dok je Trump sugerirao da je Putin pristao na potpuni prekid napada u trajanju od tjedan dana, Kremlj je kasnije tiho predstavio dogovor kao ograničen i kratkotrajan, s istekom već 1. veljače.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u petak da je Trump uputio "osobni zahtjev" Putinu da obustavi napade na Kijev do 1. veljače, opisujući potez kao pokušaj "stvaranja povoljnih uvjeta za pregovore".

Spominjanje datuma 1. veljače odmah je otvorilo pitanja, budući da je taj dan bio udaljen svega dva dana. Uz to, vremenske prognoze pokazivale su da se najhladniji dani zime tek očekuju tijekom vikenda, što je logiku tako usko definiranog primirja činilo teško razumljivom.

Tijekom cijelog rata Rusija je sustavno napadala ukrajinski energetski sustav u onome što ukrajinski dužnosnici opisuju kao pokušaj "oružavanja zime", uskraćivanjem grijanja, električne energije i vode civilima tijekom ekstremnih hladnoća. Upitan je li Moskva pristala na Trumpov prijedlog, Peskov je odgovorio: "Da, naravno." No odbio je pojasniti odnosi li se dogovor samo na energetsku infrastrukturu ili na sve zračne napade te kada je točno primirje trebalo započeti i završiti.

Moskva poriče da je prekršila bilo kakav dogovor, tvrdeći da se nikada nije obvezala na jednotjedno primirje. Riječ je o dobro poznatoj taktici Kremlja: ponuditi minimalnu suradnju kako bi se smanjio pritisak, a zatim nastaviti s operacijama uz tvrdnju da je Zapad pogrešno shvatio dogovor.

Ukrajina prepuštena hladnoći

Nakon propasti kratkotrajnog "energetskog primirja", ruske su snage pojačale napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu, osobito elektroenergetsku mrežu.

U noći s ponedjeljka na utorak Rusija je lansirala oko 70 projektila i 450 dronova na energetske ciljeve u Kijevu, Harkivu, Dnipru i drugim regijama, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski.

"Iskorištavanje najhladnijih dana zime za teroriziranje ljudi Rusiji je važnije od diplomacije", napisao je Zelenski na platformi X. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je: "Putin je dočekao pad temperatura i gomilao dronove i projektile kako bi nastavio svoje genocidne napade na ukrajinski narod.

Ni najavljeni diplomatski napori u Abu Dhabiju ovoga tjedna, niti obećanja Sjedinjenim Državama, nisu ga spriječili da nastavi teror nad običnim ljudima tijekom najteže zime."

Trump je sinoć inzistirao da je Putin "održao riječ" o jednotjednoj pauzi u napadima. Također je ustvrdio da je primirje trajalo od nedjelje do nedjelje: "Dogovor je bio od nedjelje, i on je išao od nedjelje do nedjelje. To je puno, znate, jedan tjedan, uzet ćemo sve što možemo, jer tamo je stvarno, stvarno hladno." No dio republikanskih kongresnika kritizirao je Trumpovo vođenje mirovnog plana, tvrdeći da on ide u korist Rusiji.

Kritike republikanaca

Senator Roger Wicker, republikanski predsjednik Odbora za oružane snage Senata, rekao je u studenome: "Ovaj takozvani ‘mirovni plan’ ima ozbiljne probleme i izrazito sam skeptičan da će donijeti mir. Ukrajina ne bi smjela biti prisiljena odreći se svog teritorija u korist jednog od najnotornijih ratnih zločinaca na svijetu, Vladimira Putina."

Dužnosnici su nedavne kontakte ruskih i ukrajinskih izaslanstava opisali kao konstruktivne, no nakon više od godinu dana diplomatskih napora Trumpova administracija još nije osigurala proboj u ključnim pitanjima rata, prvenstveno oko toga tko zadržava ukrajinski teritorij koji je okupirala ruska vojska.

Pregovarači iz Moskve i Kijeva ponovno bi se trebali sastati ovoga tjedna u Abu Dhabiju, s razgovorima zakazanima za srijedu i četvrtak.

Primirje je često prvi i najkrhkiji korak svakog mirovnog procesa, jer otvara prostor za diplomaciju i humanitarnu pomoć. U tom smislu, Trumpovo "energetsko primirje" doživjelo je potpuni neuspjeh.