New Scientist: Jesu li rješenje za pandemiju cirkularni lockdowni?
KAKO broj slučajeva zaraze covidom-19 raste u većini zemalja Europe, vlasti i nadležne zdravstvene institucije vode žestoke rasprave o tome koji je najbolji način za suzbijanje širenja infekcija. Neki se zalažu za slabije mjere koje neće naštetiti gospodarstvu, a neki navijaju za stroža ograničenja, uključujući i nove lockdowne.
No postoji li neki drugi način? Jedno od mogućih rješenja je redoviti cirkularni lockdown, odnosno privremene i preventivne karantene koja bi trajale oko dva tjedna. Ovakva forma lockdowna mogla bi se uvoditi na taj način da se, primjerice, podudara sa školskim praznicima, čime bi se smanjili problemi u školskom sustavu. U slučaju Velike Britanije to bi značilo da se cirkularni lockdowni uvode svaka dva mjeseca, piše New Scientist.
Možda spriječimo dulje karantene
Koncept nalikuje na kratkotrajni i privremeni lockdown kakav zagovaraju neki znanstveni savjetnici britanske vlade, uključujući glavnog znanstvenog savjetnika Patricka Vallancea. Sjeverna Irska uvela je takav tip lockdowna 16. listopada, a Wales ga je najavio za 23. listopada.
No postoji jedna ključna razlika između ovih dvaju strategija: redoviti cirkularni lockdowni održavali bi se i preventivno, čak i ako je broj slučajeva covida-19 u zemlji relativno nizak. Stručnjaci smatraju da bi zbog unaprijed određenog rasporeda uvođenja ovakve privremene karantene imale manje štetan utjecaj na tvrtke, ali i za javnost jer bi građani znali da se radi o kraćem vremenskom periodu.
Za sada je jako teško utvrditi kakav bi utjecaj cirkularni lockdowni mogli imati na pandemiju u dugoročnom smislu, no pretpostavlja se da bi na redovitoj bazi trebali smanjivati broj slučajeva. U najboljem scenariju, oni bi mogli spriječiti uvođenje nacionalnih karantena koje pamtimo iz prvog vala pandemije.
Utjecaj na mentalno zdravlje
U zadnje vrijeme je sve jasnije da dulji lockdowni mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje te stručnjaci smatraju da bi ovakve preventivne i kratkotrajne karantene mogle u tom smislu olakšati teret građanima.
"Unaprijed određeno trajanje lockdowna smanjuje nesigurnost, a nesigurnost je ta koja najčešće uzrokuje tjeskobu i loše mentalno stanje", rekla je psihologinja Charlotte Hilton.
Ugostiteljski i trgovački objekti poput pabova, restorana te specijaliziranih trgovina i dalje bi bilježili financijske gubitke - u slučaju da se lockdown uvodi svaka dva mjeseca i da traje dva tjedna, oni ne bi poslovali oko četvrtine vremena. No ako bi unaprijed znali kada dolazi do obustave rada i koliko ona traje, možda bi mogli učinkovitije posložiti financijski plan.
Što je bolje - privremeni lockdowni ili stroge mjere?
Mnogi će postaviti pitanje: kako znamo jesu li cirkularni lockdowni bolje rješenje od privremenog uvođenja strogih mjera ograničenja? S obzirom na to da ovakva strategija za sada nije isprobana nigdje u svijetu, stručnjaci još uvijek ne mogu točno odrediti kakav će ona imati utjecaj na broj zaraženih, mentalno zdravlje građana ili ekonomiju.
No model koji je napravio infektolog Graham Medley sa sveučilišta London School of Hygiene & Tropical Medicine ukazuje na to da bi se uvođenjem dvotjednog lockdowna diljem Velike Britanije krajem listopada prepolovila smrtnost od covid-19 u periodu od početka studenog do kraja prosinca.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati