PROŠIRENA obitelj, u kojoj nekoliko generacija živi pod istim krovom, nanosi manje štete okolišu od modernog ´obiteljskog´ individualizma, pokazalo je istraživanje objavljeno u britanskom list ´Nature´.

´Brzi rast broja domaćinstava donosi i sve veću potrošnju prirodnih resursa i predstavlja ozbiljan izazov bioraznolikosti´, ističu stručnjaci sa sveučilišta Michigan, pod vodstvom Jianguo Liua.

Demografski se rast često smatra ključnim faktorom zagađenja okoliša, ali naglasak se rijetko stavlja na sve veći broj malih domaćinstava, u kojima često živi samo jedna osoba. U zajedničkim domaćinstvima proširena obitelj koristi isti hladnjak, isto grijanje, istu perilicu, a sve veći broj ´mini-domaćinstava´ koristi i više električne energije, vode i grijanja.

Istraživanje je navelo broj domaćinstava i njihovu veličinu u odnosu na globalni demografski rast u 76 zemalja uzimajući u obzir ´crne točke bioraznolikosti´, odnosno područja u kojima je lokalni okoliš ugrožen zbog ljudskog djelovanja.

Između 1985. i 2000. godine, u tih je 76 zemalja stvoreno 155 milijuna domaćinstava, a broj stanovnika po domaćinstvu je smanjen. Ako se tendencija individualizacije domaćinstava nastavi, u tim će zemljama do 2015. biti osnovano još 233 milijuna novih domaćinstava, što će predstavljati i velik pritisak na okoliš.

Stručnjaci ističu, na primjer, da je zbog sve manjeg broja ´prosječnih´ domaćinstava povećana potrošnja drva, što je između ostaloga dovelo i do uništenja šuma u prirodnom rezervatu Wolong u Kini, zbog čega je ugroženo prirodno stanište velikih panda.

U razvijenim zemljama, poput Italije, Portugala i Grčke, broj domaćinstava nastavlja rasti i zbog sve većeg broja rastava brakova i zbog toga što u tim razvijenim zemljama gotovo više i ne postoji tradicionalna kohabitacija - kada više generacija živi pod istim krovom.

´Globalne demografske statistike skrivaju dodatne promjene veličine i broja domaćinstava, kao i njihovo djelovanje na bioraznolikost´, zaključuju znanstvenici.