NA ULAZIMA u festivale, sportska događanja, sajmove, pa i zatvorene dijelove restorana, uskoro bi se trebali nalaziti zaštitari koje su angažirali organizatori i koji će skenirati vaš QR kod.

Preko njega će vratar dobiti informaciju jeste li potencijalno opasni ili možete proći. Odnosno, jeste li nedavno preboljeli koronu, dobili negativan test ili se zaštitili cjepivom. Ako niste, zapriječit će vam ulaz. I oni koji se iz zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti, neće smjeti ući na događanje osim ako se nisu prije toga testirali. 

Prema prvim najavama, test bi im trebao vrijediti svega 48 sati. Ideja bi se trebala početi realizirati već od 1. lipnja, paralelno s popuštanjem mjera. 

Nobilo misli da će ovo pomoći ljudima koji se ne smiju cijepiti

Odvjetnik Anto Nobilo kaže da se ovom odlukom ne krše nikakva prava ljudi.

"Ne. Vrlo malo je ljudi koji se ne mogu cijepiti, a dosta je antivaksera i onih koji nisu solidarni i razmišljaju 'neka se drugi cijepe pa će se stvoriti imunitet, a onda ću i ja biti zaštićen'. Kršenje ljudskih prava je kad grupu stanovništva zbog njihovih prirodnih osobina stavite u diskriminatorski položaj. Ovdje svatko može otići i cijepiti se i tako otkloniti tu mogućnost, a s druge strane, kad je velika ugroza društva, bilo rat ili pandemija, ona se suzbiti može jedino kolektivnim naporima i tada je opravdano uskraćivanje određenog stupnja ljudskih prava", kazao je Nobilo dodajući da je to i stav Ustavnog suda.

Smatra da bi mjera mogla čak i pomoći onima koji se ne mogu cijepiti: 

"Mislim da je ovo mjera koja će potaknuti masovnije cijepljenje, a time ćemo zaštititi i one koji se ne mogu cijepiti zbog svog zdravstvenog stanja". 

Šerić smatra da je ovaj potez diskriminatorski 

Branko Šerić se ne slaže s njim.

"Moglo bi biti elemenata diskriminacije s takvom odlukom. Ako je netko bude osporavao na Ustavnom sudu, vjerujem da će uspjeti. Već sama dodjela tog koda mi zvuči kao čipiranje na što su se svojevremeno ljudi bunili, znači dobit ćemo cjepivo i čip.

Naravno, to nije čip i nije isto, ali da dobiješ kod koji će netko iščitavati na nekim vratima, a da oni koji ga nemaju ne mogu ući, a nemaju ga iz objektivnih zdravstvenih ili nekih drugih razloga, jer ne mogu ni biti cijepljeni, to mi je diskriminatorski", poručio je odvjetnik. 

Pravobraniteljica: Samo sud može odlučiti u konkretnim situacijama 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kaže da bi donošenjem ovakve odluke mogle biti diskriminirane i žene i djeca. 

"Posebno problematične mogle bi biti situacije u kojima netko ne bi imao pristup kino predstavi, koncertu ili klubu jer iz zdravstvenih razloga nije mogao biti cijepljen, recimo ako je osoba ranije imala alergične reakcije na cjepiva ili ako je riječ o trudnici, što bi moglo predstavljati diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja ili spola. Također, cijepiti se trenutačno ne mogu ni mlađi od 18 godina pa je prisutan i rizik od dobne diskriminacije. 

Međutim, kako se osim cijepljenja, kao način pristupa događanjima spominju i negativan PCR test i/ili potvrda da je osoba preboljela covid-19, to bi bili načini na koji i oni koji nisu cijepljeni ipak imaju pristup različitim događanjima. Treba, međutim, imati u vidu da ovo pak otvara cijeli niz drugih pitanja, kao što je dodatni trošak onima koji nisu cijepljeni", poručuje Šimonović Einwalter dodajući da samo sud može odlučiti je li u konkretnoj situaciji uistinu i došlo do diskriminacije, odnosno jesu li mjere ograničenja prava proporcionalne cilju koji se želi postići, a to je zaštita javnog zdravlja. 

"Cijepljenje je važan način očuvanja zdravlja, kako pojedinaca, tako i čitavog društva, i nadam se da će uskoro njime biti obuhvaćena većina stanovnika Hrvatske. Kako nije zakonom propisano kao obavezno, a niti je još uvijek svima dostupno, smatram da (ne)cijepljenje ne bi smjelo biti prepreka za jednakost u pristupu dobrima i uslugama", dodaje pravobraniteljica.

"Država bi morala financirati testove ljudima koji se ne smiju cijepiti"

Teoretičar ustavnog prava Matija Miloš smatra da bi trebalo pričekati da se iznesu svi detalji kako bi se vidjelo može li se govoriti o neustavnom ograničavanju ljudskih prava. 

"To eventualno može biti diskriminacija, ali diskriminacija ne postoji ako postoje opravdane osnove za različit tretman i ako je uvedeno razlikovanje razumno. Ujedno treba voditi računa o opsegu ograničenja, primjerice, nije isto tražite li test za ulazak u trgovinu prehrambenim proizvodima ili pak uvodite iznimno ukidanje većine mjera za povremene manifestacije, kao što su koncerti, u kojem slučaju je nužno da svi sudionici budu ili cijepljeni ili negativni. U takvim je slučajevima test izniman te je manje opterećenje koje je samim time lakše opravdati. 

Kada osobama koje se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga, ne biste dali mogućnost da donesu test, onda biste ih diskriminirali. Tad biste ih potpuno isključili. Ali, ako će morati imati negativan test i prije nego uđu u teretanu i trgovinu, onda je to nešto sasvim drugo", poručuje Miloš dodajući da ovdje govorimo o onima koji se ne mogu cijepiti, a ne o onima koji se ne žele cijepiti. 

"Tu ne govorimo o antivakserima. Mislim da ne bi bilo pravično na ljude koji nemaju izbora prebacivati cijenu testa koji oni ne mogu izbjeći odlukom da se cijepe jer se cijepiti ne smiju. Tada bi test trebala financirati država", kazao je ustavni stručnjak. 

Poručuje da svaki put kad se ograničavaju prava, mora biti ispoštovano načelno razmjernosti: "Mjera u kojoj ograničavate nečije pravo mora biti dovoljna da bi se postigao neki legitiman cilj i interes, a ta mjera nikad ne smije biti pretjerano ograničenje određenog Ustavom zajamčenog prava". 

Inspektori će kontrolirati je li ušao netko tko ne bi trebao 

QR kodovi uvest će se ako pilot-događaji koje Stožer trenutno priprema prođu u redu. 

Stvar bi trebala funkcionirati tako da organizator na ulazna vrata postavi osobu koja će skenirati QR kod i onda će taj zaštitar putem aplikacije dobiti crveni ili zeleni signal. Kako ne bi došlo do malverzacija, inspekcije će dolaziti u kontrolu i naknadno kontrolirati QR kodove posjetitelja. Nadzori će, kako su nam kazali iz Stožera, biti intenzivni. 

U evidenciji cijepljenih koju QR kod očitava trebali bi biti i oni koji su primili doze izvan Hrvatske, primjerice u BiH ili Srbiji. U planu je da Europska unija dođe do podataka o svojim stanovnicima cijepljenima izvan zajednice. 

Kod biste trebali dobiti preko sustava e-građani

Oni koji žele dobiti QR kod, a zadovoljavaju neki od tri kriterija - cijepljenje, testiranje ili preboljenje - na posebnoj stranici ili putem sustava e-Građani trebat će podnijeti zahtjev koji će onda u kratkom roku biti i odobren ako se potvrdi da osoba spada u jednu od tri kategorije. Potvrda će im stići preko sustava e-Građani, a moći će se izvaditi i u uredu HZJZ-a. 

Nešto kasnije trebala bi se uvesti i aplikacija Digitalni zeleni certifikat koja će u sebi sadržavati isti ovaj kod, a kojom bi građani na još jednostavniji način ulazili na događaje i prelazili granice. Hrvatska je za tu namjenu već nabavila 250 skenera. 

Možda će druga pravila vrijediti za cijepljene Sputnikom i Sinopharmom

Digitalni zeleni certifikat projekt je koji se razvija na razini Europske unije i trenutno se testira u Francuskoj.

Aplikaciju je skinulo preko 15 milijuna Francuza, a prema najavama tamošnjih vlasti certifikat će se koristiti samo za putovanja, ali postoji opcija da se u budućnosti eventualno adaptira za javna događanja poput koncerata, festivala i sajmova, no neće se primjenjivati za ulazak u barove i restorane. 

Francuzi, dakle, rade obrnuto od nas. 

Ono što se još treba odgovoriti jest što će biti s Hrvatima koji su primili cjepiva, a koja EU, odnosno EMA nije odobrila, poput ruskog Sputnika ili kineskog Sinopharma. 

Europska komisija potiče države članice da priznaju ta cjepiva, ali ne navodi to kao zapovijed. 

"Ova obaveza bila bi ograničena na cjepiva koja su primila autorizaciju Europske unije. Države članice imaju opciju da prihvate certifikate izdane u odnosu na druga cjepiva" stoji na stranici Europske komisije. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.