Foto:FaH

MLADEN BAJIĆ, bivši glavni državni odvjetnik, a danas zamjenik Dinka Cvitana u DORH-u, neće na kraju morati objašnjavati javnosti koje je konkretne predmete rješavao prošle godine, je li ih završio i kako su eventualno ti predmeti završili na sudu, odnosno jesu li možda odbačeni. Naime, DORH je odbio zahtjev o učinkovitosti vlastitih tužitelja tvrdeći kako bi objava tih podataka zapravo bila "prisila prema njima".

No krenimo redom.

Sve su češće kritike kako se Hrvatska nedovoljno dobro bori protiv korupcije, s obzirom na to da većina uhićenih u akcijama DORH-a i USKOK-a na kraju ne bude i osuđena. Isto tako, godinama se postavlja pitanje koliko je rad DORH-a zapravo dobar i koliko su oni uopće učinkoviti u svom radu.

Građanin Hrvoje Šimić uočio je kako se na kraju kalendarske godine izrađuje za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika zbirni godišnji popisni list za proteklu godinu. Ta kopija odlaže se u njihov osobni spis, a ona sadržava ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, rokove u kojima su spisi riješeni, vrstu i broj poduzetih radnji, odluke sudova i upravnih tijela povodom tih radnji, broj raspravnih dana i ročišta te broj podnesenih pravnih lijekova i odluke povodom uloženih pravnih lijekova, kao i podatke o edukaciji i drugim izvanpostupovnim radnjama. Sve je to ujedno i navedeno u zakonu.

Sve je to tajna

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija zatražio je pristup tim dokumentima za koje nije vidljivo da bi mogli biti tajni. Zatražio je tako skenirane zbirne godišnje liste za sljedeće zamjenike glavnog državnog odvjetnika RH: Mladen Bajić, Jasmina Dolmagić, Gordana Haramina Hranilović, Inka Jurišić, Mirta Kuharić, Drago Marincel, Marinka Orlić i Andrea Šurina Marton.

DORH je prvotno Šimićev zahtjev odbio tvrdeći da je riječ o klasificiranim dokumentima, odnosno dokumentima koji nose oznaku "Povjerljivo", kao i da je podatak o radu i učinkovitosti Cvitanovih zamjenika stroga tajna. Šimić se žalio, a povjerenica za informiranje u svom je rješenju očitala pravu lekciju DORH-u, s obzirom na to koliko su bili neupućeni u zakone i pravo.

Sada je DORH napravio sve što im je naložila povjerenica i izdali su novo rješenje o odbijanju zahtjeva.

Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u kojem su glavni državni odvjetnik i svi njegovi zamjenici donijeli su zaključak kako "prevladava zaštita zaštićenog interesa nad javnim interesom te se tražena informacija neće omogućiti korisniku jer prevladavaju razlozi za ograničenjem tražene informacije".

Prisila prema dužnosnicima

"Ovakav zahtjev korisnika se iščitava upravo kao prisila prema državnoodvjetničkim dužnosnicima korištenjem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama i korištenjem medija", stoji u Rješenju u kojem se naglašava da postoji više razloga za ograničenje davanja traženih podataka.

Informacije su klasificirane oznakom "POV” kojima imaju pristup samo one osobe ovlaštene za pristup takvim podacima i svaka osoba koja ima omogućen pristup tim podacima vezana je zakonskom obvezom o čuvanju tajnosti podataka te su predviđene sankcije ako se ta obveza prekrši, dok bi omogućavanjem uvida u te podatke izostala stroga obveza čuvanja podataka za pojedince i korisnike.