NASA-INA svemirska letjelica DART trebala bi se noćas u 1:14 zabiti u asteroid. Cilj ove misije je jednostavan - znanstvenici žele vidjeti mogu li skrenuti putanju nekog potencijalno opasnog asteroida koji bi se mogao srušiti na Zemlju i izazvati katastrofu.

No, postavlja se pitanje koliko je takav pothvat siguran i može li se pritom dogoditi nešto nepredviđeno što bi moglo imati nezgodne posljedice za nas. 

"Veći asteroidi udarali su u naš planet u prošlosti. To je prirodan proces i događat će se u budućnosti. Želimo moći zaustaviti najopasnije od njih", rekao je astronom Alan Fitzsimmons sa sveučilišta Queen's University Belfast.

"Problem je što nikada do sada nismo testirali tehnologiju koja će biti potrebna za takav pothvat. To je svrha projekta DART", dodao je.

Letjelica DART (Double Asteroid Redirection Test) lansirana je prošlog studenog. Nakon detaljne analize putanje asteroida nakon sudara, znanstvenici smatraju da će dobiti bolji uvid u metodu odvraćanja asteroida, odnosno zaštitu Zemlje u slučaju takve "svemirske nepogode", piše The Guardian.

Sve možemo pratiti uživo

NASA će cijeli ovaj događaj prenositi uživo, a emitiranje započinje oko sat i 15 minuta prije udara.

Stručnjaci objašnjavaju da se radi o vrlo kompliciranoj misiji jer povratni radiosignali između svemirske letjelice DART i stručnjaka na Zemlji mogu trajati više od minute. Taj vremenski odmak znači da članovi tima ne mogu u potpunosti učinkovito upravljati letjelicom.

Stoga DART većinu toga radi sam koristeći svoj navigacijski sustav, rekao je planetarni znanstvenik Andrew Cheng i voditelj DART tima. 

Promatranja su pokazala da je Dimorfu potrebno 11 sati i 55 minuta da napravi orbitu oko Didimosa. Znanstvenici očekuju da će udar skratiti takozvano orbitalno razdoblje, navodi Wall Street Journal.

Dimorfov orbitalni period "mogao bi se smanjiti od sedam minuta do možda čak i sat vremena", rekao je astrofizičar Harrison Agrusa sa Sveučilišta Maryland.

NEO - objekt koji prolazi blizu Zemlje

Objekti koji prolaze blizu Zemlje (eng. near-Earth object, NEO), poput asteroida ili kometa, često projure relativno blizu našeg planeta, a mediji su skloni pretjerati s izjavama o njihovoj opasnosti samo na temelju toga što su svrstani u kategorije PHO i NEO, koje su zvučnog imena. No što te kategorije uopće znače?

NEO je svaki objekt koji u blizini Sunca prođe na udaljenosti manjoj od 1.3 AJ (AJ, astronomska jedinica). AJ označava okvirnu udaljenost Zemlje od naše zvijezde i iznosi 150 milijuna kilometara.

To znači da se radi o tijelima koja će proći blizu našeg planeta u relativnom smislu. Primjerice, neki asteroid kategorije NEO može proći unutar udaljenosti od 6.3 milijuna kilometara od našeg planeta, što je zapravo dosta daleko. Za usporedbu, Mjesec je od nas u prosjeku udaljen 384.400 kilometara.

Potencijalno opasan objekt (PHO) je ono svemirsko tijelo čiji je promjer veći od 140 metara i koje od Zemlje prolazi na udaljenosti 0.05 AJ (7.500.000 km) ili manjoj.

Didimos i Dimorf

Znanstvenici su prije dva desetljeća otkrili da oko asteroida kategorije NEO kruži mali satelit koji je na početku imao naziv Didimos b. Na grčkom Didimos znači "blizanac", a njime se htjelo opisati binarni sustav s većim asteroidom, veličine skoro 800 metara, oko kojeg kruži tijelo promjera oko 160 metara.

Kleomenis Tsiganis, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Aristotel u Solunu i član misije DART, predložio je da se mjesec nazove Dimorf.

"Dimorf znači 'dva oblika', a ukazivat će na status ovog objekta kao prvog nebeskog tijela kojemu je čovječanstvo značajno utjecalo na oblik njegove orbite", rekao je Tsiganis.

Udarci većih asteroida i kometa su u prošlosti uvelike utjecali na život našeg planeta. Najpoznatija takva katastrofa dogodila se prije 66 milijuna godina kada je 10 km širok asteroid udario na područje današnjeg poluotoka Yucatan u Meksiku. Udar je izazvao eksploziju koja je imala energiju nekoliko milijardi atomskih bombi i uništio 75% svih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući sve kopnene dinosaure. 

"Znamo gdje se nalaze veliki asteroidi jer ih možemo vidjeti pomoću naše trenutne generacije teleskopa i znamo da se nijedan od otkrivenih asteroida neće približiti našem planetu sljedećih nekoliko stotina godina. Tako da za sada možemo mirno spavati", kazao je Fitzsimmons.

"Međutim, još uvijek nismo otkrili sve one manje asteroide koji su dovoljno veliki da unište cijele gradove i opustoše ogromna područja. Mapiramo te manje objekte sa sve većom preciznošću, ali moramo moći poduzeti neke korake ako pronađemo da je neki od njih na direktnom putu prema Zemlji. DART je prvi korak u stvaranju takve tehnologije", dodao je.

Eksplozija iznad Čeljabinska

Primjer opasnosti koju predstavljaju mali asteroidi i kometi je objekt koji je 15. veljače 2013. prodro u Zemljinu atmosferu u blizini ruskog grada Čeljabinska. Smatra se da je imao promjer od 20 metara. Eksplodirao je u atmosferi izazvavši ogromnu eksploziju u kojoj je ozlijeđeno više od 1500 ljudi. 

"Da je taj objekt ušao u atmosferu samo 20 km sjevernije, napravio bi mnogo veću štetu. Imali smo veliku sreću da nije bilo značajnijih ozljeda. No, moramo biti svjesni da će se tako nešto dogoditi u budućnosti i biti spremni djelovati na vrijeme", rekao je Jay Tate, direktor britanskog Nacionalnog informacijskog centra za objekte NEO u Knightonu. 

Prije deset dana letjelica je izbacila sondu veličine torbice, LiciaCub, koja na sebi ima dvije kamere nazvane Luke i Leia - što je inspirirano Ratovima zvijezda. Kamere će snimati udar na asteroidu i poslati snimke kontrolorima na Zemlji.

Zemaljski teleskopi će zatim proučavati asteroid i odrediti je li se i na koji način promijenila njegova orbita.

"Tako ćemo dobiti predodžbu koliko će lako biti odvratiti nadolazeće asteroide ili komete", rekao je Tate.

DART bi trebao prilikom sudara s Dimorfom promijeniti njegovu brzinu orbite oko Didimosa za 1%, što ne zvuči previše - ali bi to trebalo izmijeniti njegovo orbitalno razdoblje. Tu promjenu brzine moći ćemo mjeriti i promatrati s teleskopa na Zemlji. To će također biti prvi put da su ljudi promijenili dinamiku tijela Sunčevog sustava na mjerljiv način.

Europska svemirska agencija bi 2024. trebala poslati svoju letjelicu Heru čiji će zadatak biti da detaljno prouči Dimorphos, izmjeri njegova svojstva i prouči utjecaj DART-a na njegovu orbitu, navodi CNN.

Vrijedni podaci koje će prikupili DART i Hera pridonijet će strategijama planetarne obrane, posebno u razumijevanju kakva je sila potrebna za pomicanje orbite asteroida kategorije NEO koji bi mogao udariti u naš planet.

Koliko je to opasno po nas?

Vjerojatno su mnogima sada pali na pamet razni znanstveno-fantastični filmovi sa sličnom tematikom, u kojima su znanstvenici pokušali raznijeti asteroid i tako spasiti svijet. U nekim scenarijima to im je pošlo za rukom, a u nekima ne. No sada se više ne radi o fiktivnoj fabuli, već o stvarnom događaju i postavlja se pitanje - treba li nas biti strah?

Znanstvenici smatraju da je binarni sustav Didimos savršeno mjesto za testiranje preusmjeravanja putanje asteroida. Radi se o objektu koji prolazi blizu Zemlje (NEO), ali čija putanja nije usmjerena prema našem planetu, što znači da testiranje ne bi trebalo poći po zlu.

"Didimos je idealan kandidat za prvi eksperiment planetarne obrane čovječanstva", izjavila je planetarna znanstvenica Nancy Chabot iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins, a prenosi Science Alert.

"Nije na putu da se sudari sa Zemljom i stoga ne predstavlja trenutnu prijetnju planetu. Međutim, njegova binarna priroda omogućit će DART-u da testira i procijeni učinke kinetičkog udara", dodala je.

Kada DART udari u Dimorf, trebao bi u maloj mjeri promijeniti brzinu asteroida, odnosno promjena će biti samo nekoliko centimetara u sekundi. Ta promjena putanje trebala bi biti izuzetno mala, odnosno očitovat će se samo u brzini orbite Dimorfa oko Didimosa. Dakle, ne bi se trebala promijeniti sama putanja binarnog sustava, ali bi nam eksperiment pokazao jesu li takve promjene uopće moguće.

"Bez obzira na to što napravi letjelica DART, nema nikakve šanse da ovaj asteroid krene prema Zemlji", rekao je planetarni znanstvenik Bobby Braun sa Sveučilišta Johns Hopkins.