U PRADAVNIM morima, još u doba prekambrija, na Zemlji su postojala neobična stvorenja nalik jegulji. Bili su to konodonti, koji su živjeli u razdoblju prije 500 do 200 milijuna godina, a nestali su tijekom masovnog izumiranja na prijelazu iz trijasa u juru.

Iako su bili dugi tek nekoliko centimetara, znanstvenici ih danas smatraju jednima od najuspješnijih kralježnjaka koji su ikada postojali. Umjesto čeljusti, njihova su usta bila ispunjena desecima sićušnih struktura nalik zubima, čiji su vrhovi bili nevjerojatno tanki, svega 2 mikrometra.

"To je gotovo kao da iz zuba viri niz igala", slikovito je opisao dr. Alistair Evans sa Sveučilišta Monash za Australian Geographic. Vjeruje se da je vrsta konodonta "Wurmiella excavata" imala strukture oštre poput britve kojima je plijen obrađivala jedinstvenim pokretom s lijeva na desno, za razliku od uobičajenog žvakanja gore-dolje kakvo poznajemo danas.

Konodonti se smatraju prvim stvorenjima koja su razvila zube, a njihove zubne strukture do danas drže rekord kao najoštrije ikad izmjerene.

Jedinstvena tehnika hranjenja bez čeljusti

"Željeli smo otkriti kako su se ti delikatni zubi spajali i kako su uopće funkcionirali prilikom hranjenja", izjavio je Philip Donoghue, paleobiolog sa Sveučilišta u Bristolu i koautor studije iz 2012. godine.

Istraživanje je otkrilo da konodonti nisu žvakali hranu poput današnjih životinja. Umjesto toga, oslanjali su se na pritisak koncentriran na vrhu svakog pojedinog, ekstremno oštrog zuba. To je i logično, s obzirom na to da nisu imali čeljusti - snagu ugriza zamijenila je nevjerojatna oštrina kojom su probijali i komadali plijen.

"Zubi nalik oštricama prvo bi zahvatili plijen straga, zatim se pomaknuli prema naprijed i ponovno razdvojili", objasnio je Donoghue. Znanstveni tim vjeruje da su konodonti imali i nevjerojatnu sposobnost - mogli su sami popravljati i oštriti svoje istrošene zube. Riječ je o osobini koja se izgubila tijekom daljnje evolucije.