MEĐU uhićenima u najnovijoj policijskoj akciji u borbi protiv korupcije povezane s vjetroelektranama nalazi se i HDZ-ova načelnica općine Gračac Nataša Turbić, za koju su mediji objavili kako je istražiteljima priznala da je uzela mito, ali da ga nije tražila.

>> Uhićena i HDZ-ova načelnica Gračaca

"Iz iskaza XI. okrivljene Nataše Turbić proizlazi kako priznaje da je primila mito, ali ga nije tražila te kako su I. okrivljena Josipa Rimac i IX. okrivljeni Marinko Tokmakčija aktivno sudjelovali i poduzimali brojne radnje radi realizacije cilja zbog kojeg je i primila mito", navodi se dokumentu koji je objavio Zadar News.

>> HDZ-ova uhićena načelnica Gračaca priznala da je uzela mito?

Korupcija prožima sve nivoe vlasti i javnih tvrtki

37-godišnja načelnica Gračaca, potencijalna buduća zvijezda stranke, samo je jedan pipak u korupcijskoj hobotnici koju je, po navodima USKOK-a, organizirala utjecajna HDZ-ovka Josipa Rimac, a koji uključuje nivo ministarstava, državne tvrtke poput Hrvatskih šuma, čiji je predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić također uhićen, te lokalnu samoupravu. Time se otkriva da je HDZ-ova korupcija prožela sve nivoe vlasti i javne uprave, odnosno da ju je nemoguće izbjeći. 

Pored toga, načelnica Gračaca je očito sitna riba u toj golemoj korupcijskoj mreži, ona je tek 11. okrivljena, no ujedno je i odlična poveznica s onime što se često zanemaruje kada eksplodiraju ovakve afere, a to su obični građani RH. 

Sve to plaćaju građani RH

U svim tim milijunima kuna kojima politički i ekonomski moćnici barataju i optužnice navode kao pokradene lako se zaboravi da svu tu pljačku u konačnici plaćaju građani Republike Hrvatske, ne samo kroz nenamjensko trošenje javnog novca kojim se pune privatni džepovi već i kroz sve one neostvarene projekte i programe koji su doista mogli pomoći da se neki problemi u Hrvatskoj poprave. 

>> Pet nevjerojatnih detalja iz istrage protiv Josipe Rimac

Podsjetimo, u petak je uhićena Josipa Rimac, zamjenica ministra uprave i bivša gradonačelnica Knina u akciji kojom je obuhvaćeno još 12 osoba među kojima i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Jakupčić, načelnica Gračaca Turbić i pomoćnica ministra gospodarstva Darka Horvata Ana Mandac. Sve ih se sumnjiči za trgovinu utjecajem i primanje mita da bi tvrtka C.E.M.P. izgradila vjetroelektrane na lokaciji Krš-Pađene i od tamo po astronomskim cijenama prodavala struju. Cijeli posao se zapravo vrtio oko potpora za obnovljive izvore energije koje država obilato subvencionira. 

Gračac: Grad bez ljudi, mladosti i života

Ono što ostaje iza takve korupcijske politike je spaljena zemlja, čega je Gračac najbolji primjer. 

Index je prije dvije godine objavio veliku reportažu iz ovog ličkog gradića, koji je ujedno i jedna od površinom najvećih općina u Hrvatskoj, koja je nosila naslov “Grad bez ljudi, mladosti i života. Grad bez šanse”.

>> Gračac: Grad bez ljudi, mladosti i života. Grad bez šanse

"Gračac nikad nije bio grad u koji se ulagalo. Prije rata, ovo je bio industrijski grad, imao je 13 tvornica, industriju i pogone. Pet tisuća ljudi radne snage je bilo, a sad nema pet tisuća stanovnika. Nikad nije bilo jednostavno, teško ga je usporediti s Kninom i Obrovcem. Gračac je jedino mjesto koje je naseljeno hrvatskim stanovništvom nakon rata, a kojeg prije nije bilo tu. Nakon toga je sve sporo teklo. Imam osjećaj da se svi procesi obnove i ulaganja u Gračac odvijaju puno sporije nego igdje drugdje", izjavila je tada načelnica Turbić za Index.

Tada smo suzdržano optimistično konstatirali da bi “čovjek morao biti zbilja uporan, predan svom naumu i beskompromisno odlučan u svojoj namjeri da u Gračacu stvori kvalitetan život, a samim time da učini i Gračac kvalitetnim mjestom za život. Ovom gradu će trebati godine upornog, neprestanog i beskrajnog djelovanja kako bi se stvorilo nešto novo, nešto što nitko ne očekuje od njega”.

Promjena etničkog sastava stanovništva

Općina Gračac ima 3923 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 2689. Većinsko stanovništvo su Hrvati (57,6 posto), a zatim slijede pripadnici srpske manjine (38,8 posto). 

Srbi su zapravo starosjedioci, a Hrvati većinom doseljenici nakon Oluje, što otkriva kako je Gračac ne samo oštećen u privatizacijskoj pljački 1990-ih, te zanemarivanjem kasnije, već i u suludim planovima Franje Tuđmana o "humanom preseljenju stanovništva".  

Prije rata Gračac je imao oko 11.000 stanovnika: 16 posto činili su stanovnici hrvatske nacionalnosti, a 80 posto srpske. U vrijeme rata Gračac je bio dio SAO Krajine. Uoči Oluje srpsko stanovništvo masovno je napustilo Gračac. Onda su ekspresno naseljeni Hrvati iz BiH, iz Kaknja, Bugojna, Travnika, Zenice, Viteza, Žepča. Načelnica je pak porijeklom iz Kraljeve Sutjeske.

"Upravitelj izbjegličkog centra nam je rekao: 'Sutra idete u Gračac!'"

"Jednog nam je dana upravitelj izbjegličkog centra Borozija kazao: "Sutra idete za Gračac." Nikad nisam čuo za Gračac, al’ što je tu je, tko te onda pitao što ti odgovara, a što ne. Išli smo u dvije ture; u prvoj je krenulo deset autobusa. Istovarili su nas na autobusnoj stanici u Gračacu", ispričao je za Novosti prije par godina tada 72-godišnji Ivo Juko o tome kako je došao živjeti u Gračac. Juko je zapravo iz Kaknja, koji je napustio 1993. i izbjegao u Hrvatsku, kao i mnogi drugi iz Bosne i Hercegovine.

"Tajnica Općine nam je pročitala brojeve kuća u koje ćemo se useliti. Ti ideš u onu, ti u onu, i tako redom. U kući u koju sam ušao sa ženom i kćerkom, koja je danas u Švedskoj, zatekao sam ovce, kokoši i krmad. Vode nije bilo, a ni namještaja: sve je bilo, da oprostite, usrano. Našao sam tek ormar. Za stanovanje u toj kući dobio sam privremeno rješenje od Općine. Kad je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kasnije otkupila kuću, mogao sam odahnuti", prisjetio se Juko.

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

On je bio jedan od sretnijih jer se nije zapetljao u imovinsko-pravnim zavrzlamama kao mnogi drugi stanovnici Gračaca. Naime, mnogi od njih naseljeni su u srpske kuće koje su napuštene u Oluji ili prije, no kasnije su njihovi vlasnici ili prijašnji stanari htjeli svoju imovinu nazad.

Mnogo je slučajeva završilo na sudu, neki ni danas nisu regulirali pravni status nekretnine u kojoj žive. To je još jedna posljedica odluke da se Hrvate iz BiH naseli u područja ispražnjena od hrvatskih Srba, što je bila još jedna Tuđmanova fiks ideja.

"Strateška odluka vrha države"

To je svojedobno potvrdila i načelnica Gračaca.

"Nakon Oluje vrh države donio je stratešku odluku da prazna sela i gradove na području takozvane SAO Krajine naseli izbjeglim Hrvatima iz BiH", rekla je Nataša Turbić, koja je porijeklom iz srednje Bosne.

Tuđman je 1992. o "humanom preseljenju stanovništva" razgovarao i s npr. tadašnjim predsjednikom SR Jugoslavije Dobricom Ćosićem, koji je o svemu govorio i za medije.

“Franjo Tuđman je predložio da se Srbi iz zapadne Slavonije presele u bosansku Posavinu, a Hrvati iz bosanske Posavine u zapadnu Slavoniju. I da se to izvrši mirnim putem, dobrovoljno. A s ciljem da se srpsko-hrvatsko pitanje smiri i da se silno olakšaju svi budući odnosi između Srba i Hrvata”, rekao je Ćosić svojedobno.

Od predratnih 11 tisuća do sadašnjih 3,5 tisuće stanovnika

Neki od planova “humanog preseljenja” su se ostvarili, neki nisu, no Gračac je savršen primjer da taj etnički inženjering HDZ nije znao provesti na održiv način. 

U Gračacu Srbi više nisu većina, ali nema ni Hrvata, nestaju rapidno. Općina je s predratnih 11 tisuća stanovnika od kojih su skoro svi bili zaposleni u lokalnoj industriji spala na manje od 4 tisuće stanovnika, od kojih su većina ili starci ili nezaposleni. Rijetki mladi kojih ima iseljavaju se čim mogu.

Gračac je proizvod 30 godina HDZ-ovih najstrašnijih grijehova

Gračac kakav je danas proizvod je 30 godina HDZ-ovih najstrašnijih grijehova, pa i zločina na jednom mjestu: Tuđmanove poremećene politike prema BiH, povjesničarske fiksacije na to da bolje uspijevaju etnički homogene države, pa da u Hrvatskoj treba povećati broj Hrvata uvozom stanovništva iz dijelova BiH, industrije koja je zauvijek nestala u ratu i privatizaciji, javnoj upravi punoj ekonomski neodrživih općina, nedovoljnog ulaganja u regionalni razvoj, promašene demografske politike, a sada, naravno, i korupcije. 

Kada se pogleda sveukupno, postaje jasno da Gračac nije tangencijalni dio najnovije korupcijske afere HDZ-a, čija je glavna zvijezda Josipa Rimac, već da je ono najvažnije: pokazatelj kako će cijela Hrvatska na kraju izgledati kada HDZ-ovo jato skakavaca završi svoj pohod.