DUG I TANAK oblak koji se svake godine pojavljuje iznad vulkana Arsia Mons na Marsu zbunjuje astronome otkako je prvi put viđen, no sada znanstvenici vjeruju da su pronašli objašnjenje.

Svake zime na južnoj hemisferi Marsa stvara se oblak dug čak 1800 kilometara. Pojavljuje se i nestaje svakoga dana, a taj proces traje gotovo tri mjeseca. Marsova atmosfera bitno se razlikuje od Zemljine.

Naime, sadrži mnogo više sitnih čestica prašine koje mogu potaknuti kondenzaciju vodene pare i stvaranje oblaka. To rezultira pojavama koje ne postoje na Zemlji. Ipak, čak ni računalne simulacije koje uzimaju u obzir visoke razine prašine nisu mogle objasniti specifičan oblik oblaka iznad Arsia Monsa.

Neočekivana količina vodene pare

Sada Jorge Hernández-Bernal sa Sveučilišta Sorbonne u Francuskoj i njegovi kolege tvrde da su uspjeli reproducirati oblik tog oblaka pod uvjetom da je u atmosferi prisutna iznimno visoka količina vodene pare.

To je dugo smatrano nemogućim jer se vjerovalo da prašina na Marsu sprječava takvu pojavu. No, pokazalo se da visoka razina vodene pare omogućava nastanak oblaka putem drugačijeg, procesa lišenog prašine, koji se zove homogena nukleacija.

Kada su istraživači u simulacije ubacili neuobičajeno visoke razine vlage, dobili su oblak koji je izgledao gotovo identično stvarnom – s dugim repom koji se proteže od vulkana, a zatim se širi u ono što se naziva "outburst".

Supersaturacija na Marsu

“Homogena nukleacija zahtijeva, u slučaju Marsa, puno višu razinu zasićenosti vodom. Zato smo u početku mislili da to nije moguće ili je vrlo malo vjerojatno”, rekao je Hernández-Bernal na Europskom planetarnom znanstvenom kongresu (EPSC) u Helsinkiju 10. rujna. “No, u posljednjem desetljeću naučili smo da na Marsu doista postoji supersaturacija, odnosno prezasićenje atmosfere.”

Otkriće bi moglo promijeniti način na koji razumijemo meteorološke procese na Crvenom planetu i pomoći u budućim misijama koje se oslanjaju na predvidljive atmosferske uvjete.