CIPAR, podijeljena otočna zemlja, u kojoj je ruski kapital godinama imao veliku ulogu, uvelike se distancirao od Rusije nakon njezine agresije na Ukrajinu.

"Do 2023. skoro 43 tisuće fiktivnih ruskih tvrtki je zatvoreno, kao i blizu 130 tisuća bankovnih računa ruskih građana. Između 2015. i 2024. ruski depoziti pali su 87 posto na 1,5 posto ukupnih bankovnih depozita", rekao je ciparski ministar vanjskih poslova Konstantinos Kombos, skupini bruxelleskih dopisnika pozvanih na Cipar u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a.

Rusi su do 2022. bili nakon Britanaca najbrojniji turisti na Cipru, na njih je otpadalo oko 20 posto svih turističkih dolazaka. Danas se broj ruskih turista smanjio za oko 90 posto.

Cipar je od 90-ih godina prošlog stoljeća bio privlačno odredište za bogate Ruse i oligarhe i danas u toj zemlji s nešto manje od milijun stanovnika živi oko 120 do 140 tisuća Rusa, koji imaju škole na ruskom jeziku, medije i kulturne institucije. Rusi su naročito brojni u Limasolu, turističkom gradu na južnoj obali otoka, koji je dobio neformalni naziv "Moskva na Mediteranu".

Teška kriza

Cipar je 2013. godine prošao kroz tešku financijsku i ekonomsku krizu, došavši na rub bankrota, zbog čega je bio prisiljen tražiti pomoć od EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda. Tada je za dobivanje međunarodne financijske pomoći morao provesti kontroverznu mjeru prisilnog oduzimanja velikih bankarskih depozita, što je teško pogodilo ruske državljane i tvrtke. Cipar je nakon toga počeo nuditi bogatim Rusima državljanstvo kako bi zadržao njihov kapital u zemlji.

Novi problemi došli su nakon ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, kada se Cipar morao prilagoditi sankcijama EU-a protiv ruskih oligarha i tvrtki, što je dovelo do prekida dugogodišnjih financijskih veza. Danas, ciparska vlada snažno podržava Ukrajinu i striktno se pridržava sankcija EU-a protiv Rusije.

"Mi smo po našem iskustvu slični Ukrajini, žrtva smo agresije moćnijeg susjeda i Ukrajina će biti prioritet našeg predsjedanja", rekao je Kombos. 

Cipar je podijeljen od 1974. kada je turska vojska zauzela sjevernu trećinu otoka kao odgovor na državni udar ciparskih Grka koji su željeli pripojiti otok Grčkoj. Na sjeveru otoka proglašena je Turska Republika Sjeverni Cipar, koju nitko osim Turske ne priznaje. Međunarodna zajednica priznaje cijeli otok kao Republiku Cipar. Nikozija je jedini podijeljeni glavni grad na svijetu. 

Dva vanjskopolitička cilja

Neposredno prije pridruživanja Europskoj uniji 1. svibnja 2004. u travnju iste godine održan je referendum o planu UN-a za ujedinjenje otoka na federalnim temeljima. Plan je na referendumu odbačen, čemu su uvelike pridonijela obećanja iz EU-a da će Cipar postati članicom bez obzira na ishod referenduma. Tadašnji povjerenik za proširenje Guenter Verheugen optužio je vladu ciparskih Grka da je prevarila Europsku uniju pretvarajući se da prihvaća plan, a istodobno pozivala građane da glasaju protiv.

Golema većina ciparskih Grka, 78 posto, glasala je protiv, dok je 60 posto ciparskih Turaka bilo za. Danas se grčka strana zauzima za federalno uređenje, dok Turci to odbacuju i traže stvaranje dvije neovisne države.

Podjela otoka danas stvara poteškoće Cipru u ispunjavanju dva vanjskopolitička cilja - pridruživanje šengenskom prostoru i NATO-u. Ciparski predsjednik Nikos Hristodulidis očekuje pridruživanje šengenskom prostoru u prvoj polovici ove godine za vrijeme predsjedanja. Cipar je ispunio veliki dio tehničkih zahtjeva, ali ostaje problem zabrinutosti nekih zemalja zbog toga što ciparska vlada ne kontrolira u potpunosti svoje granice.

Što se tiče NATO-a, gdje je također potreban konsenzus svih država članica za proširenje, glavna prepreka za ciparske ambicije je Turska. Cipar je nakon 2022. prestao kupovati novo oružje iz Rusije i počeo modernizirati svoje oružane snage opremom iz zapadnih i drugih partnera.