HRVATSKI Suverenisti uvjereni su kako će referendumska inicijativa "Zaštitimo hrvatsku kunu" uspjeti prikupiti 368.000 potrebnih biračkih potpisa.

Na ovom referendumu građani odgovaraju na pitanje: "Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: 'Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu'?"

Inicijativa je to koju su pokrenuli Hrvatski suverenisti, a podržali su je Hrvatska stranka prava, Neovisni za Hrvatsku i Generacija obnove. Potpisi se prikupljaju na više od 250 lokacija diljem Hrvatske.

Pavliček: Građani su uvjereni da bi uvođenjem eura došlo do rasta cijena

Saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček u srijedu je izrazio uvjerenje da će referendumska inicijativa "Zaštitimo hrvatsku kunu" uspjeti prikupiti potrebne potpise.

>> Zastupnik Suverenista: Dobro nam ide, imat ćemo dovoljno potpisa za referendum o euru

"Naših 2500 volontera svakog dana diljem Hrvatske prikuplja potpise, osobno sam obišao stotine slavonskih sela, ugostiteljske objekte, frizerske salone… I svi su nam spremni pomoći jer su uvjereni da će uvođenjem eura doći do rasta cijena", kazao je Pavliček.

Zekanović: Primorat ćemo sabor da raspiše referendum

Nazvali smo saborskog zastupnika Hrvoja Zekanovića iz Hrvatskih suverenista koji je također uvjeren da će potpise prikupiti.

"Svaki dan prikupljamo sve više, volonteri rade naporno. Malo je otegotna okolnost to što je jesen, proljeće bi bilo prikladnije, a smeta nas i korona, no mi smo optimistični i iskoristio bih ovu prigodu da se zahvalim svim volonterima koji su na terenu. Imamo dobre povratne informacije za Zagreb, Dalmaciju, Slavoniju...", rekao je Zekanović.

"Nakon što prikupimo potpise, a rok završava u nedjelju, nosimo ih u sabor. Proći će nešto vremena da sve prikupimo, izbrojimo i sortiramo, ali vjerujem da ćemo relativno brzo potpise predati i tako primorati sabor da raspiše referendum", objasnio je Zekanović.

Što ako se uistinu potpisi skupe, a shodno tome, recimo, izglasa i ostanak kune? Kolike su šanse za to? Koje su posljedice?

Jurak: Dojam je da su Suverenisti zasolirali

Politički analitičar Karlo Jurak govori da ove potpise ne skuplja niti cijela desnica, nego tek njezin određeni dio.

"I to određeni dio ove ne-hadezeovske desnice. Most i Domovinski pokret nisu uključeni - štoviše, čini se da ne gledaju blagonaklono na tu inicijativu Suverenista pa im ne pružaju ni logističku podršku. Dojam je da su Suverenisti skroz zasolirali, što sve skupa reflektira i uzburkane odnose na samoj desnici. A ako apstrahiramo od tih unutardesnih nesuglasica (kojih je npr. već bilo kod referendumskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj", gdje su raskoli bili po sličnoj liniji), onda nam ta inicijativa djeluje, s obzirom na to da dolazi zdesna, kao itekako simbolički nabijena - glavni je lajtmotiv "zaštita hrvatske kune" kao simbola hrvatskog nacionalnog identiteta, a ostalo su izvedeni razlozi", govori Jurak.

"Taj "suverenistički" argument prevladao je ostale, što je po pitanju Europske unije, eurozone i eura zapravo trend u cijeloj EU - desnica je ta koja praktički ima monopol nad euroskepticizmom u bilo kojem pogledu", dodaje.

"Potencira se sukob naroda i elita"

Što oni politički tu mogu dobiti?

"Oni mogu dobiti to da kažu "vidite koliko smo potpisa skupili", "vidite što je narodna volja" i sl., a onda bi im još dodatno i više na ruku išla opstrukcija od vladajućih jer bi opet ispali žrtve "odnarođenih elita", što bi dalo dodatni zamah desno-populističkom argumentu. Mislim da to oni i žele, da preko eura, što je prvenstveno egzistencijalno pitanje, potenciraju taj sukob između "naroda" i "elita". Ograničava ih to što na tom političkom spektru nema sloge, ali dodatno i to što to nije šira inicijativa koja ne bi bila isključivo jedne političke opcije nego mnogih opcija, čak i onih s ljevice - jer i tamo ima protivnika eura", napomenuo je Jurak.

"Zato mislim da to ne izaziva glavobolju kod vladajućih, da će ih otpuhnuti kao perce, a ovi će to pretvoriti u svoju pobjedu jer će moći reći da su stali uz narod protiv odnarođenih elita. To je ključna poruka", precizirao je on.

Pitamo ga koliko se ovo pitanje potencira po ideološkom ključu.

"Monetarna su pitanja kao i svaka druga pitanja također ideološki određena. Nema čisto neideoloških pitanja čak ni kada govorimo o uređenju parka i ulice. Monetarno je pitanje tako ideološko pitanje "par excellence", ali ono nije "a priori" desničarsko. Kako rekoh, mnogi mogu biti lijevi argumenti protiv eura - najviše oni koji bi išli u smjeru da uvođenje eura srozava standard donjih klasa. Da, to isto desnica može kooptirati, i to se dijelom događa, što je loša vijest za ljevicu da opet nije "zajahala" na jednom socijalno-egzistencijalnom pitanju", napomenuo je.

"Ne vjerujem da će do referenduma doći i ako se skupe potpisi"

Ako bi se potpisi skupili, kakav bi mogao biti odaziv građana na referendumu?

"Ne vjerujem da će do referenduma doći čak i ako se skupe potpisi, pa mi je teško govoriti o samom zamišljenom referendumu. Dosadašnja praksa ukazuje da vladajući vrlo lako otpuhnu takve inicijative, ovdje će se mahati time da se Hrvatska pristupanjem EU također obavezala i na uvođenje eura, pa da je onda sâm referendum o tome besmislen. Za to će još lakše naći argumente nego što su našli one nespretne, "kuščevićevske" za inicijative "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj" prije tri godine. A kad bismo baš zamislili taj referendum, ne vjerujem da bi odaziv bio nešto prevelik, kretao bi se vjerojatno oko 50 posto, moguće i manje, kao što su obično kod nas odazivi na izbore i referendume. To je drugi par problema zašto je tako", dodaje.

"Ne bi bilo dramatičnih posljedica ako se ne uvede euro"

U tom smislu, kaže Jurak, "ostanak kune do daljnjega spada u sferu fantazije, no da se to dogodi, ne bi bilo dramatičnih posljedica".

"Mnoge zemlje EU nisu uvele euro niti namjeravaju. Veća dramatika u ovim uvjetima bilo bi samo uvođenje eura, pa stoga ono što se može (a mislim da i mora) dobiti jest što veće prolongiranje da se euro uvede, naročito jer smo sada u višestrukoj krizi - pandemijskoj, inflacijskoj, energetskoj itd", kazao je on. 

"Kad bi bilo koja politička inicijativa, "suverenistička" ili ne, desna ili ne, lijeva ili ne, postigla daljnju odgodu uvođenja eura (koje je neminovno jednog dana ako ne propadne eurozona u međuvremenu) to bi već bio politički uspjeh. Sužavanjem prostora borbe za to i aktera koji u tome sudjeluju smanjuju se mogućnosti da se to dogodi", izjavio je politički analitičar Karlo Jurak za Index.

Ekonomist Japunčić o razlozima zašto da se euro uvede u 2023. godini

Kontaktirali smo financijskog analitičara Hrvoja Japunčića, koji nam je iznio svoje mišljenje o zamjeni kune za euro.

"U polazištima razmatranja bi li ili je članica Europske unije zamijenila ili prihvatila euro kao nacionalnu valutu, mišljenja sam da danas postoji nekoliko temeljnih razloga zašto da, ali i zašto i u slučaju Republike Hrvatske gospodarsko-ekonomski razlozi vrijede da navedeno i bude u 2023. godini", govori Japunčić. 

Govori da jedna od temeljnih premisa postojanja same Europske unije čini postulat "slobodnog tijeka" ljudi, robe, usluga i kapitala. 

"Svjedoci smo da je svijet koncem 70-ih i početkom 80-ih godina bio gospodarski obilježen s otvaranjem Kine, odlučnim odlukama njemačke vlade u područjima deregulacije rada i usmjerenja na izvoz, začecima informatičkih i internet revolucija, značajnog rasta i uspostave globalnih distribucijskih kanala i puteva, te općenito situacije da su pojedine zemlje ili zajednice pristupale ka trgovinskim ugovorima kojima su omogućavale što jednostavnije trgovanje i manja porezno-carinska opterećenja prilikom kolanja roba i usluga", dodaje.

Prednosti kolanja jedinstvene valute

"Svi navedeni trendovi i gospodarski tijekovi u konačnici su na razini i tadašnjih članica Europske unije jednostavno ukazivali na dvije osnovne smjernice: što veće i bolje unutarnje povezivanje i omogućavanje pristupa internim tržištima, koji će primjerice na razinama jako i slabije razvijenih članica biti nadopunjavanje različitim subvencijskim fondovskim programima, dok se s druge strane moglo od toga vremena iščitati da će pojedina zemlja članica puno teže biti konkurentnija u odnosu na svjetske okvire i mogućnosti pružanja usluga izvoza robe i usluga, a da se navedeno neće moći ostvarivati putem upravljanja svojom valutom", kaže.

"Iako smo danas svjedoci da zbog pandemijskih uvjeta, određeni dio globalizacijskih tokova, temeljnih proizvodnih linija ili kapaciteta u budućem vremenu i neće više biti na "svjetskoj povezanosti", mišljenja sam da navedeno daje dodatni razlog ojačanja unutarnjeg tržišta same unije (koja je i danas po ekonomskim mjerilima među najznačajnijim, najjačim i dr. pokazateljima na svjetskoj razini) i da upravo mogućnosti jednostavnijeg novčanog kolanja (i u vidu jedinstvene valute) omogućavaju takve kompetitivne prednosti", navodi.

"Euriziranost" štednje i kredita

"S druge strane, mogućnosti zajedničkih standarda regulacije, legislative, općenite jedinstvenosti potrošačkih prava i mogućnosti, također su dodatno valorizirana kroz jedinstvenu valutu. U tom smislu, mišljenja sam da je Hrvatska moguće u određenom dijelu i "propustila" dio mogućnosti u vremenu početka 2000-ih da drugačijim monetarnim politikama mogućeg upravljanja lagane deprecijacije kune stvara veće izvozne potencijale, ali ne samo da je to vrijeme daleko iza nas, već i tadašnja, ali i današnja struktura hrvatskog gospodarstva, u konačnici ne bi imala toliko značajne ili pretežite benefite upravljanja "domaćom" valutom", rekao je.

"Moramo ili možemo istaknuti, još od 80-ih godina prošlog stoljeća, aspekti hiperinflacijskih ili ekstremnih situacija obezvrjeđivanja bivših YU valuta, utjecali su na svijest naših građana, koji su i tada, a znamo i danas, značajno pretežirali štedjeti i/ili izražavati se u iole značajnijim transakcijama kroz inozemne valute; podaci HNB-a kontinuirano godinama pokazuju na "euriziranost" i strane štednje i stranih kredita. U tom smislu ni svijest ni vjera u lokalnu valutu, nažalost, nisu poslije ratnog vremena apostrofirane u mjeri koja bi omogućavala u tom vremenu podršku ekonomskih politika i usmjeravanja razvoju pojedinih sektora hrvatske ekonomije, odnosno, drugačije rečeno, tadašnje ekonomske politike nisu bile usmjeravane na rast i razvoj izvoznih kompanija i sektora", navodi.

"Suština je ukazivanje na ekonomske dobre i bolje strane jedinstvenosti valute"

"Danas, mlade generacije, mladi poduzetnici itekako utječu na promjene osnovnih sektornih struktura hrvatske ekonomije (primjerice, IT veći od turizma..) i mogućnosti pružanja usluga, naplate i što manje troškovnog valutnog upravljanja je ono što zanima novu generaciju hrvatskih poduzetnika, koji kompetitivnost žele, mogu i moraju ostvariti ne samo na tržištu unije, nego i globalnim tržištima. Valutna jedinstvenost i unificiranost je veća ili velika prednost k tome. Također "na drugu stranu", navedeni uvjeti omogućavaju snižavanje i ocjena rizika i kamatnih stopa (prijenos s državne na korporativne i građanske razine upravo politika jedinstvenosti monetarne sfere u budućnosti i fiskalnosti same unije).

Zbog svega navedenog, demokratski izrečeno, ne, nije nekorektno omogućiti građanima "referendum" za uvođenje eura, no fokus i suština je ukazivanje na ekonomske dobre i bolje strane jedinstvenosti valute unije dok ona bude postojala, a slobodan sam izreći misao da iako su okolnosti stvaranja unije bili na samim ekonomskim postulatima, smisao osiguranja društvenog mira i nepostojanja trgovinskih ili ratnih sukoba pojedinih članica unije je primarni smisao postojanja, rast i razvoj se postiže primjenom i korištenjem i jedinstvene valute, te očekujem dugoročnu perspektivu postojanja u današnjim ekonomskim globalnim i informatički značajnima života i rada", zaključio je.