MLADE generacije u Europi sve teže dolaze do vlastitog doma i po stopama vlasništva nad nekretninama zaostaju za svojim roditeljima. Pokazuju to podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji upućuju na stambenu krizu koja najviše pogađa mlade i san o vlastitoj kući ili stanu čini sve teže ostvarivim.

Izvještaj OECD-a o kretanju bogatstva kućanstava otkriva da mlađe generacije u Europi znatno teže dosežu razinu vlasništva koju su njihovi roditelji imali u istoj dobi. Podaci se odnose na prosjek 20 zemalja Europske unije. Primjerice, 60 posto ljudi rođenih oko 1975. imalo je vlastitu nekretninu do svoje 32. godine. Za generaciju rođenu 1980. taj je udio pao na 58 posto, a za rođene 1985. na samo 52 posto.

Sličan trend vidljiv je i u starijoj dobi. Do 36. godine života, 65 posto pripadnika generacija rođenih 1970. i 1975. posjedovalo je dom, dok je kod generacije iz 1980. taj broj iznosio 60 posto.

Do 29. godine, stopa vlasništva pala je s 52 posto među rođenima 1980. na 41 posto za generaciju iz 1990. godine. Za usporedbu, kod starijih generacija stope su bile znatno stabilnije. Do 44. godine, vlasništvo je imalo 68 posto generacije iz 1965., 69 posto generacije iz 1970. i 68 posto generacije iz 1975. godine.

Zašto je mladima teže do stana?

Stručnjaci OECD-a rekli su za Euronews Business kako je vjerojatno riječ o nekoliko povezanih razloga. Ističu da je pristup stambenim kreditima postao teži jer su rastuće kamatne stope od 2021. godine povećale troškove zaduživanja. U mnogim zemljama OECD-a cijene nekretnina također su rasle brže od primanja.

"Relativno spor rast plaća dodatno je smanjio priuštivost, pa je onima koji prvi put kupuju nekretninu teže prikupiti polog i kvalificirati se za kredit", navode stručnjaci. Analitičari OECD-a dodaju i da je veći broj mladih na fakultetima možda odgodio njihov ulazak na tržište rada i osamostaljivanje.

Pad vlasništva u većini europskih zemalja

Noviji podaci na razini država potvrđuju da se ovaj trend nastavlja. Prema izvještaju OECD-a o izgledima za zapošljavanje za 2025., udio ljudi u tridesetima koji posjeduju nekretninu u kojoj žive pao je u otprilike dvije trećine zemalja, ako se usporede sredina devedesetih i posljednji dostupni podaci. "Mlađe generacije imaju manje šanse posjedovati dom nego što su imale prije tri desetljeća", stoji u izvještaju.

Najveći pad stope vlasništva među ljudima u tridesetima zabilježen je u Irskoj. Ondje je sredinom devedesetih 81 posto njih imalo vlastiti dom, da bi taj broj posljednjih godina pao na 53 posto. Grčka je zabilježila pad od 20 postotnih bodova, sa 78 na 58 posto. Među zemljama s najvećim padom su i dva velika europska gospodarstva. U Ujedinjenom Kraljevstvu vlasništvo je palo sa 74 na 56 posto, dok je u Španjolskoj zabilježen pad od 18 postotnih bodova, sa 77 na 60 posto.

Problem je veći od samog pologa za kredit

"Najvažnija prepreka je visina cijena nekretnina u odnosu na primanja generacija koje su odrasle nakon početka 2000-ih", rekao je za Euronews Business Jonathan Cribb, zamjenik direktora Instituta za fiskalne studije (IFS), objašnjavajući pad u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Ne radi se samo o tome koliko je teško prikupiti polog, već o tome da ljudi, čak i uz dobar polog, ne mogu posuditi dovoljno novca da kupe dom u području u kojem žive ili u blizini", dodao je.

J. Antonio Módenes sa Sveučilišta u Barceloni ukazao je na slom kreditne ekspanzije nakon financijske krize 2008., manju stabilnost poslova, strože kriterije za kredite i pad stanogradnje u Španjolskoj. Dvoznamenkasti pad zabilježile su i Danska (-13 postotnih bodova), Austrija (-11) i Luksemburg (-10), a blizu su Njemačka i Švicarska s padom od 9 postotnih bodova.

Suprotan trend u post-socijalističkim zemljama

Nasuprot tome, tri europske zemlje zabilježile su snažan rast vlasništva. Udio ljudi u tridesetima koji posjeduju vlastiti dom porastao je s 38 na 88 posto u Slovačkoj, a u Češkoj s 36 na 76 posto. Ján Výbošťok, viši istraživač u Slovačkoj akademiji znanosti, objasnio je da je tržište u Slovačkoj prije 1989. bilo centralizirano, a država je bila gotovo isključivi vlasnik stambenog fonda. Kao i u drugim post-socijalističkim zemljama, stanovnici su kupovali stanove za simbolične iznose, što je dovelo do privatizacije gotovo cijelog stambenog fonda. Poljska je zabilježila porast od 20 postotnih bodova, s 57 na 77 posto, a slijedi Nizozemska s rastom od 9 bodova.

Nizozemski stručnjak osporava podatke

Međutim, Cody Hochstenbach sa Sveučilišta u Amsterdamu dovodi u pitanje brojke OECD-a za Nizozemsku. On se poziva na stambeno istraživanje (WoON) i napominje da stope vlasništva među mladima u Nizozemskoj zapravo padaju od globalne financijske krize. Primjerice, stopa vlasništva među osobama od 25 do 34 godine pala je s 50 posto u 2002. na 44 posto u 2024. godini. Ipak, dodaje da su devedesete i rane dvijetisućite bile razdoblje brzog širenja vlasništva u Nizozemskoj, čemu su pomogle politike koje su poticale kupnju nekretnina i rast hipotekarnog tržišta.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, Francuska je jedina zemlja u kojoj je stopa vlasništva porasla, i to za 4 postotna boda.