MINISTRICA zdravstva Irena Hrstić izjavila je danas, nakon prosvjeda djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.

Ministrica je nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ispred koje je održan prosvjed, rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.

"U tom elaboratu, koji je struka radila - nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti - jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema", pojasnila je Hrstić.

"Put kojim treba ići vezane je uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini"

Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.

"To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati 'na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'", rekla je.

Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.

Treba razgovarati, posljednja reforma bila je 2012.

Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.

Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.

"To mora biti naša briga, da se ne događa da sve ovisi o određenom županu ili o bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, da se ne obnavlja vozni park. Sve ono što može djelatnost hitne medicine učiniti atraktivnijom, mislim da je sve na stolu i da na tome moramo raditi", rekla je, dodavši kako je to naglasila i na sastanku sa sindikatima prije mjesec dana.

Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo - promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.

"Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine", poručila je.

Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili "baš najsretniji" što je to učinila.