HRVATSKA je 2023. premašila ciljanu stopu reciklaže građevnog otpada od 70 posto koju je zadala EU dosegnuvši 71,2 posto, no prostora za unaprjeđenje ima, poručila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković na skupu "Građevni otpad - izazov ili prilika za održivi razvoj".

"Imamo još puno prostora za unaprjeđenje, a da bismo to postigli potrebna nam je još bolja suradnja s predstavnicima poduzetnika kako bismo sagledali na koji način možemo njima pomoći a time i našoj državi da ima konkurentnije gospodarstvo, da manje troši i više stvara, i da ima uredniji i čistiji okoliš i prirodu", istaknula je u utorak Vučković na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori. 

Rekla je da na razini EU, građevni otpad čini 35 posto od ukupnog otpada, a u Hrvatskoj nešto iznad 24 posto. 

"Možemo se pitati je li on (taj postotak) ipak nešto veći zato što postoje neevidentirani tokovi građevnog otpada i na nama je da te tokove pokušamo smanjiti, pa svi skupa i surađujemo kako bi se svi tokovi otpada i evidentirali. To je dobro za našu zemlju, čist okoliš i prirodu", poručila je resorna ministrica. 

"Ulažu se veliki napori u sprječavanje ilegalnih odlagališta"

U 2023. u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevnog otpada, što predstavlja porast od 10 posto u odnosu na 2022. godinu. Od te količine, 90,5 posto prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora, što, kako je istaknuto, naglašava potrebu za boljim sustavom kontrole i nadzora. Ministrica je rekla da se ulažu veliki napori u sprječavanju ilegalnih odlagališta. 

Rekla i da su pri kraju obrađivanja javnog poziva za opremu postrojenja za recikliranje i obradu građevnog otpada vrijednog 58 milijuna eura, veseli ih povećani interes u sektoru građevnog otpada te traže načine kako bi povećali alokaciju, a ugovori će biti spremni u narednih mjesec dana. Najavila je i novi poziv vrijedan 30 milijuna eura.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je da građevinski sektor doživljava svoje najbolje dane, veliki je broj gradilišta, samo u obnovi ih je 1800. Međutim, jako je velika količina građevnog otpada kojeg je potrebno što više oporabiti i izbjeći nelegalna odlagališta.

Glavinić je rekao da su se u Ministarstvu s tim izazovom susreli 2020. kada su Hrvatsku pogodili razorni potresi i kada je nastalo preko 600.000 tona građevnog otpada. Kao rezultat programa mjera koje su poduzeli, od potresa do danas je 500.000 tona materijala ponovno oporabljen, istaknuo je Glavinić i naglasio da su kroz obnovu kreirani prvi postupci kružnog gospodarenja građevnog otpada i postavljeni temelji za današnje projekte koji su u fazi realizacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. 

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je kako svaku godinu u Hrvatskoj građevni otpad raste, zadovoljavamo kriterije EU koliko ga trebamo reciklirati, ali su mišljenja da to treba biti puno bolje i puno više.