MINISTRICA kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je da je u Hrvatskoj završena obnova više od 430 objekata, dok su do kraja godine preostali još radovi na Zagrebačkoj katedrali i zgradi Hrvatskog sabora. Govoreći o obnovi kulturne baštine nakon potresa, ministrica je rekla da je riječ o generacijskom projektu koji obuhvaća više od 500 objekata.

"Zadovoljna sam, sretna i ponosna. Realiziramo generacijski pothvat obnove kulturne baštine, više od 500 objekata. To su najsloženije zgrade, najteže je obnavljati spomenike kulture. Obnovljeno je više od 250 sakralnih objekata, muzeja, knjižnica, arhiva i sudova. Sve je realizirano uz ogroman angažman stručnjaka, njihovu mobilizaciju, dobru organizaciju i brze reakcije", rekla je za HRT.

Naglasila je da je obnova provedena domaćim znanjem i iskustvom. "Kada je bio potres krajem 19. stoljeća, stranci su obnavljali Zagreb, danas su to napravili naši stručnjaci. Nosimo veliko iskustvo i znanje koje ćemo objaviti u Hrvatskoj. Izvozimo znanje, brzinu i metodologiju koju ćemo podijeliti s inozemnim stručnjacima. Sigurna sam da će Meštrovićev paviljon, kao i Zagrebačku katedralu, dolaziti vidjeti stručnjaci iz inozemstva", opisala je.

Katedrala stabilizirana, obnova tornjeva tek počinje

Ministrica je istaknula da je Zagrebačka katedrala stabilizirana, a završena je prva faza konstrukcijske obnove s unutarnje strane.

"Sada počinje cjelovita obnova vanjskog plašta i tornjeva. Projekt konstrukcijske obnove dobio je na svjetskoj razini građevinskog Oscara za najinovativnije rješenje. Pretpostavljam da će katedrala i Sabor ostati posljednje zgrade koje ćemo obnavljati. Sve drugo je gotovo. Trenutačno smo na više od 430 završenih objekata, a ostatak će biti dovršen do kraja godine", najavila je.

Podzemni spremnici za otpad u Zagrebu 

Ministrica se osvrnula i na polemike oko postavljanja podzemnih spremnika za otpad u Zagrebu. "To je pitanje koje ulazi u domenu komunalnog gospodarstva. Prije nekoliko godina, na inicijativu Ministarstva, donijeli smo smjernice za takve teme. Tada nas je potaknuo velik broj bankomata na primorju pa smo zakonskim izmjenama obvezali gradove da u svoje odluke o komunalnom redu unesu smjernice za jednostavne građevine za koje nije potrebno ishoditi posebna odobrenja", kazala je.

Na pitanje je li podzemni spremnik trebao biti postavljen na ulazu na Trg bana Jelačića, ministrica je poručila da je potrebno otvorenije komunicirati s građanima. "Potrebno je puno više transparentnosti, potrebno je komunicirati. U nekoliko hrvatskih gradova svi ti spremnici riješeni su bez ikakvih problema. Građanima treba objasniti zašto se odlučuje za pojedina rješenja", zaključila je.