MINISTARSTVO pravosuđa i uprave ocijenilo je danas da su tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da izvršna vlast namjerno opstruira i zanemaruje sudbenu vlasti, odnosno pravosuđe, pristrane i da ne odražavaju stvarnu sliku. Dobronić je za N1 ranije danas rekao da je premijeru Andreju Plenkoviću poslao dopis zbog posljedica štrajka zapisničara i drugih sudskih službenika na stanje na sudovima, istaknuvši da je ugroženo redovno funkcioniranje sudova.

Iz Ministarstva smatraju nejasnima konstatacije da sudovima nedostaju osnovni uvjeti za rad, te podsjećaju da je od 2015. do 2021. u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo više od 61 milijuna eura, u ciklusu od 2022. do 2025. planira se uložiti oko 333 milijuna eura, dok je u informatizaciju pravosuđa uloženo gotovo 300 milijuna eura. 

"Svjesni smo brojnih nerazmjera u sustavima plaća"

Kažu da su svjesni brojnih nerazmjera u sustavu plaća i rade na reformi, koja uključuje i službenike i namještenike u pravosudnim tijelima, ali im je upitno kako bi njihovo izdvajanje iz državne uprave, osim administrativnog, dovelo do promjene u njihovom statusu.

Ističu da službenici i namještenici u pravosudnim tijelima nisu bili zanemarivani promjenama u sustavu plaća budući da su koeficijenti od 2019. mijenjani četiri puta za različite kategorije zaposlenih.

Po njihovim riječima, prihvaćanjem zahtjeva za povećanjem od 400 eura Ministarstvo bi pristalo na diskriminaciju službenika i namještenika prema mjestu rada te bi se stvorili novi nerazmjeri i nepravde unutar državne službe i pravosudnog sustava. 

"Zahtjevi Sindikata koji u ovom procesu zastupa samo dio svojih članova zaposlenih u pravosudnim tijelima, ne predviđaju povećanje od 4 do 5 posto, već za pojedine skupine radnih mjesta i za 70 posto, što bi imalo značajan fiskalni učinak, a ne bi sustavno riješilo problematiku plaća, već bi se uređenje tog sustava samo prolongiralo", priopćilo je Ministarstvo.