index.hr index.hr

Ministarstvo poljoprivrede o Q-groznici

17:59, 21. veljače 2003.
Iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva danas su potanje izvijestili o simptomima Qgroznice, kao i o mjerama za sprječavanje pojave te bolesti nakon što je u Splitskodalmatinskoj županiji dijagnosticirana epidemija kod ljudi i utvrđene pozitivne reakcije na tu bolest kod ovaca. L

Q-groznica je akutna zarazna bolest životinja i ljudi koja u životinja najčešće dolazi u latentnom obliku, dok ljudi obolijevaju sa znacima atipične upale pluća. Uzročnik bolesti je rikecija (mikroorganizam) Coxiella burnetii. To je relativno rijetka bolest kod ljudi, no većem riziku su izloženi oni koji su u češćem kontaktu sa životinjama, a češće obolijevaju u proljeće, u sezoni janjenja.

Među životinjama od Q-groznice najčešće obolijevaju ovce, koze, goveda, psi i mačke, a utvrđena je i kod nekih divljih životinja i nekih ptica. Važna su karika u širenju bolesti krpelji.

Simptomi bolesti kod životinja mogu biti blaži porast temperature, utučenost, smanjena produkcija mlijeka, gubitak teka te slabiji prirast, a kasnije u toku bolesti javlja se, uz ostalo, bronhopneumonija, oticanje zglobova i pobačaj.

Navodeći kako se Q-groznica širi, u Ministarstvu napominju da inficirane životinje šire uzročnika putem urina, fecesa, mlijeka i naročito placentom i plodnim vodama nakon poroda. Od Q-groznice ljudi najčešće obolijevaju aerogeno ako su izloženi prašini kontaminiranoj pobačenim fetusom. I izravan kontakt ljudi s oboljelim životinjama može izazvati infekciju, kao i sirovo nepasterizirano mlijeko.

Ministarstvo podsjeća da se liječenje bolesnih životinja ne provodi, a kod ljudi dobar se uspjeh postiže antibioticima iz grupe tetraciklina te simptomatskom terapijom. Ako simptomi bolesti kod ljudi nisu izraženi, moguć je oporavak i bez terapije.

Preventiva Q-groznice je u kontroli bolesti kod domaćih životinja. Ljudi koji rade sa životinjama i koji mogu biti češće izloženi infekciji trebaju znati prepoznati simptome bolesti da bi se na vrijeme poduzele mjere za sprječavanje njezina daljnjeg širenja.

Pri suzbijanju i sprječavanju širenja te bolesti bitno je naglasiti važnost provođenja svih propisanih zoohigijenskih mjera. Te mjere prvenstveno uključuju osiguravanje određenih mjesta, na kojima bi se prije i nakon okota mogle provoditi mjere dezinfekcije i dezinsekcije, budući da su najčešći izvori infekcije pobačeni fetusi, plodne vode i posteljica inficiranih životinja.

Održavanje i uređivanje pašnjaka radi uništenja krpelja također pridonosi smanjenju širenja i opstajanja te bolesti.

Ističući mjere koje se trebaju provoditi kada se utvrdi pojava Q- groznice, iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da u stadima u kojima je bolest utvrđena, životinje kliconoše treba uklanjati iz stada. Pažnju također treba usmjeriti na uništavanje krpelja na ugroženoj stoci, i to kupanjem u otopini insekticida.

Zbog slabe antigene moći dostupnih vakcina, preventivna vakcinacija se ne preporučuje, stoji, uz ostalo, u priopćenju.

Prema hrvatskim propisima od ove godine, kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora biti provedena laboratorijska pretraga na Q-groznicu. Osim toga, zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava, ističe, uz ostalo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Q-groznica proširena je gotovo po svim kontinentima. Prva istraživanja bolesti rađena su 1937., u Europi je bolest prvi put utvrđena 1941., a u Hrvatskoj je prvi put opisana 1948.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara