TEHNOLOŠKI div Meta najavio je planove za izgradnju podmorskog kabela dugog 50.000 kilometara, koji će povezivati SAD, Indiju, Južnu Afriku, Brazil i druge regije. Projekt nazvan Waterworth bit će najduži podmorski kabel na svijetu kada bude dovršen.

Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, već neko vrijeme širi svoj utjecaj izvan društvenih mreža, posebno u području umjetne inteligencije (AI) i digitalne infrastrukture. Kompanija navodi da će novi kabel omogućiti vrhunsku povezanost između pet kontinenata i igrati ključnu ulogu u razvoju njezinih AI projekata.

"Ovaj projekt omogućit će veću gospodarsku suradnju, potaknuti digitalnu uključenost i otvoriti prilike za tehnološki razvoj u ovim regijama", priopćili su iz Mete.

Najveći podmorski kabel do sada

Projekt Waterworth koristit će sustav s 24 optička vlakna, što će mu omogućiti iznimno visoki kapacitet prijenosa podataka.

Podmorski kabeli od ključne su važnosti za globalnu digitalnu infrastrukturu, jer omogućuju brz prijenos podataka i internetske usluge diljem svijeta.

Procjenjuje se da se više od 95% globalnog internetskog prometa prenosi putem podmorskih kabela. Prema istraživanjima tvrtke TeleGeography, trenutno postoji više od 600 poznatih podmorskih kabelskih sustava.

Meta već sudjeluje u projektu 2Africa, jednom od najvećih podmorskih kabela na svijetu, koji povezuje tri kontinenta i proteže se na 45.000 kilometara. Osim Mete, u financiranju sudjeluju i telekomunikacijski divovi poput Orangea, Vodafona i China Mobilea.

Tehnološki divovi preuzimaju kontrolu nad mrežnom infrastrukturom

Sve veća ulaganja u podmorske kablove ukazuju na rastuću moć tehnoloških tvrtki poput Mete i Googlea, koje su nekada bile samo pružatelji digitalnih usluga, a danas grade i kontroliraju temeljnu internetsku infrastrukturu.

Google je prošle godine najavio prvi podmorski kabel između Afrike i Australije te investiciju od milijardu dolara u nove kabele u Tihom oceanu kako bi poboljšao povezanost Japana.

Profesor Vili Lehdonvirta s Oxford Internet Institutea naglašava da su podmorske kabele nekada financirale nacionalne telekomunikacijske kompanije, dok danas velike tehnološke tvrtke sve više samostalno ulažu u ovu infrastrukturu.

"To je značajno s aspekta regulacije tržišta, jer političari mogu biti zabrinuti zbog koncentracije moći u digitalnom sektoru", rekao je Lehdonvirta za BBC.

Stručnjak za telekomunikacije Paolo Pescatore dodaje da Meta ovime povećava kontrolu nad digitalnom povezanošću.

"Ovo pokazuje Metinu ambiciju da dominira povezanošću korisnika, ne samo kroz društvene mreže već i kroz infrastrukturu koja omogućuje internet", rekao je Pescatore.

Rizici i sigurnost podmorskih kabela

Zbog sve veće ovisnosti svijeta o podmorskim kabelima, raste zabrinutost oko njihove ranjivosti na sabotiranje ili nesreće. Nakon niza presječenih kabela posljednjih godina stručnjaci upozoravaju da je podmorska infrastruktura postala nova arena za geopolitičke sukobe.

NATO je u siječnju pokrenuo misiju pojačanog nadzora Baltičkog mora zbog prošlogodišnjih oštećenja ključnih podmorskih kabela. U Velikoj Britaniji, parlamentarni odbor nedavno je objavio istragu o otpornosti zemlje na moguće napade na podmorsku infrastrukturu.

U najavi projekta Waterworth, Meta je naglasila da će kabel biti postavljen na dubinu do 7000 metara te da će koristiti posebne tehnike ukapanja u rizičnim područjima kako bi se izbjegla oštećenja uzrokovana sidrima brodova i drugim opasnostima.

Profesor Lehdonvirta smatra da Meta ovim projektom zaobilazi geopolitički nestabilne regije, poput Sueskog kanala i Južnog kineskog mora, dok istovremeno jača prisutnost SAD-a na globalnom tržištu.

"Povezivanje SAD-a s ključnim tržištima na južnoj hemisferi može se smatrati jačanjem američkog ekonomskog i infrastrukturnog utjecaja u svijetu", zaključio je Lehdonvirta.