Screenshot: CNN

RAZORNI potres snage 8.1 Richtera, koji je rano jutros pogodio zapadnu obalu Meksika, smješten je u Pacifičkom vatrenom prstenu, području najjače globalne seizmičke aktivnosti.

>>VIDEO Meksiko pogodio najjači potres u posljednjih sto godina, broje se mrtvi, prijete tsunamiji

80% svjetskih potresa događa se u Vatrenom prstenu

Što je točno Vatreni prsten? Riječ je o pojasu koji se proteže 40.000 km, od vanjskog ruba Pacifičke ploče (najveće od 12 glavnih ploča Zemljine kore) i manjih ploča poput Ploče Filipinskog mora do Ploče Cocos i Ploče Nazca na istočnom rubu Tihog oceana, duž obale Sjeverne i Južne Amerike.

Čak 80% svjetskih potresa događa se upravo u Vatrenom prstenu, objasnio je za CNN seizmolog s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu, Hongfeng Jang. Od potresa duž Vatrenog prstena najviše su ugroženi Japan, zapadna obala SAD-a, Čile i druge zemlje u Južnoj Americi. 

Ove su zemlje ugrožene jer leže na takozvanim zonama subdukcije između tektonskih ploča, u kojima se tektonska energija koja nastaje trenjem ploča može osloboditi samo velikim potresima. Osim toga, Vatreni prsten prepun je vulkana.

Kako je Vatreni prsten nastao?

Tektonske ploče su u biti masivni komadi Zemljine kore koji se konstantno pomiču iznad Zemljinog plašta - sloja čvrstih stijena ispod Zemljine kore, a iznad rastaljene Zemljine jezgre. Vatreni prsten formiran je kada su oceanske tektonske ploče skliznule ispod kontinentalnih ploča.

Vulkani u Vatrenom prstenu nastali su prilikom subdukcije - klizanja jedne ploče ispod druge, prilikom čega se zabijaju u Zemljin plašt. Veliki potresi, koji često izazivaju i tsunamije, također se stvaraju u subdukcijskoj zoni.

Kako nastaju potresi u Vatrenom prstenu i može li ih se predvidjeti?

Potresi pak nastaju zbog oslobađanja energije iz Zemljine unutrašnjosti, u kojoj je pohranjena golema količina topline. Tektonske ploče pomiču se upravo zbog te topline, a prilikom trenja dviju ploča stvara se dodatna energija koja se nagomilava i oslobađa kroz potrese. Dok se obično pomiču tek nekoliko centimetara na godinu, ploče se prilikom potresa kreću i nekoliko metara u sekundi. "Potrebno je deset tisuća godina da se energija nagomila, ali samo nekoliko sekundi da se ispusti", naglašava Jang.

Kao što potvrđuje današnji iznenadni potres u Meksiku, seizmolozi još uvijek ne mogu predvidjeti hoće li se i kada dogoditi potres na određenom području, ni koliko će snažan biti.

Iako neki znanstvenici tvrde da ljudske aktivnosti poput hidrauličkog frakturiranja, tzv. frackinga, u dubokom moru mogu izazvati potrese, još uvijek ne postoje čvrsti dokazi koji bi potkrijepili ovu hipotezu.