TREBA li izbornim zakonom u BiH osigurati da svaki od triju naroda bira svoje predstavnike?

Premijer Andrej Plenković bio je u službenom posjetu Bosni i Hercegovini u trenucima teške političke krize u toj zemlji koja je dodatno produbljena odlukom Skupštine Republike Srpske o vraćanju državnih ovlasti na entitet. Svrha Plenkovićeva posjeta bila je poslati poruku o cjelovitosti BiH te potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti.

Večeras su o tome u Otvorenom na HRT-u govorili bivši ministar vanjskih poslova i sudionik Daytonskih pregovora Mate Granić, zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu, povjesničar prof. dr. sc. Ivica Lučić i prof. dr. sc. Šaćir Filandra s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Granić: Plenkovićev posjet je vrlo važan

Mate Granić ocjenjuje Plenkovićev službeni posjet BiH vrlo važnim u vrlo izazovnom vremenu, najizazovnijem nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma krajem 1995. godine.

"Na sceni su separatističke težnje Republike Srpske s jedne strane, a s druge strane pokušaj da se BiH učini unitarnom, građanskom državom, što nismo dogovorili u Daytonu i potpisali u Washingtonu, Daytonu i Parizu. To je isto ogromna opasnost", rekao je Granić.

"Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda"

"Premijer Plenković je došao s porukom podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, prijateljstva, suradnje dijaloga, jačanje gospodarske suradnje, ali i rješavanja otvorenih pitanja, znači čvrste podrške konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH jer je to temelj Daytonsko-pariškog sporazuma - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, jednaka prava za sve građane BiH, ljudska, građanska i sva ostala prava.

To je temelj Daytonsko-pariškog sporazuma i bilo kakve promjene, a jesu li se dogodile, da, dogodile su se, odlukama visokih predstavnika uglavnom, posebno 2006. godine, koji su puzajućim promjenama doveli hrvatski narod u neravnopravni položaj. To znači da su u tri navrata jedan drugi narod - Bošnjaci - izabrali hrvatskog predstavnika. To nije dogovoreno. To nije duh, to nije slovo Daytonskog sporazuma. O tome nitko tada nije razmišljao da se uopće može dogoditi. Moglo se dogoditi promjenama koje su visoki predstavnici učinili a da u tom trenutku nisu bile predmet ozbiljne pažnje ni SAD-a ni EU", dodao je Granić.

Picula: Doista se radi o vrlo ozbiljnoj krizi

Tonino Picula smatra posjet značajnim zbog poruka koje je Plenković uputio svojim sugovornicima tijekom dana.

"Doista je riječ o vrlo ozbiljnoj krizi, možda i najozbiljnijoj u kojoj se našla BiH od potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma. Čini mi se da su poruke dobre, međutim pravo je pitanje što će se događati u neposrednom vremenu pred nama. Sasvim je sigurno da nije riječ o izoliranim događajima koji su izazvali uzbunu u međunarodnoj zajednici. To je već tendencija, kronično stanje u kojem se BiH već nalazi godinama, ako ne i desetljećima. Međutim, ono što je pravi upitnik je kako će međunarodna zajednica reagirati na aktualnu situaciju u BiH", istaknuo je Picula.

"Zapadni Balkan je prepušten sebi"

"Po mom sudu, pratim ovdje u europskim institucijama razvoj događaja iz poprilične blizine, čini mi se da EU ovog trenutka nema jasan odgovor, kao ni cijela međunarodna zajednica, što napraviti ako situacija u BiH eskalira. I to je posljedica jednog vakuuma koji se stvorio u proteklih sedam, osam godina, uzrokovanog nedostatkom vizije, usporavanjem politike proširenja EU i taj prostor zapadnog Balkana je prepušten sebi, jačale su različite autoritarne tendencije, EU je dobila takmace na ovom prostoru koji s njom ne dijele ni vrijednosti ni interese i čini mi se da je kucnuo trenutak da se BiH nađe vrlo visoko na forumima na kojima se raspravlja ne samo o BiH nego i o politici EU prema tome prostoru i EU se ne može ponašati kao da je riječ o nekakvom incidentnom ponašanju ili nečemu što nema dublje korijene", zaključio je Picula.