MATE Granić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića te bivši ministar vanjskih poslova, upozorio je tijekom gostovanja na HTV-u da se svijet geopolitički preslaguje. Smatra da Trumpov mirovni plan za Ukrajinu dovodi u pitanje NATO i europsku sigurnost.

Govorio je i o Daytonskom sporazumu kojim je prije 30 godina zaustavljen rat u BiH. Granić tvrdi da je izvorni duh Daytonskog sporazuma ozbiljno narušen. Podsjetio je da je rat u BiH bio posljedica velikosrpske agresije te da su Bošnjaci u početku bili nespremni za sukob, a hrvatsko-bošnjački sukob dodatno je zakomplicirao situaciju.

"Hrvatska je imala ključnu ulogu u washingtonskim pregovorima i vojno pomogla BiH na molbu Alije Izetbegovića, što je dovelo do Daytonskog sporazuma", rekao je.

"Hrvatima uskraćena prava na legitimno predstavljanje"

Vjeruje da su Sjedinjene Države posljednjih desetljeća bile nedovoljno prisutne u BiH te da su visoki predstavnici međunarodne zajednice promijenili bit sporazuma, primjerice slučajem izbora Željka Komšića, čime su Hrvatima uskraćena prava na legitimno predstavljanje.

Naglasio je da su Hrvati u BiH izvukli najdeblji kraj te da je nužno vratiti se izvornim načelima Daytona, posebno konstitutivnosti naroda i donošenju novog izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućio izbor vlastitog člana Predsjedništva.

Ulazak BiH u EU i NATO vidi kao važan cilj, ali upozorava da se bez povratka izvornim postavkama Daytonskog sporazuma ne može osigurati stabilna i funkcionalna BiH.

"Ovo sliči na München 1938. godine"

Što se tiče Trumpova mirovnog plana, upozorio je da se u svim ključnim elementima ide na ruku Rusiji kao agresoru. Tvrdi kako je Trump imao dvije mogućnosti: snažno dodatno podržati Ukrajinu naprednim oružjem i uključiti Europsku uniju ili se dogovoriti s Putinom.

Istaknuo je da je Trump odabrao najgoru opciju. "Ovo sliči, ne isto, ali sliči na München 1938. godine, što je bilo jedno od najgorih političkih popuštanja u modernoj povijesti. Danas gledamo novo preslagivanje svijeta u kojem više nema rasprava o demokraciji, ljudskim pravima, medijskim slobodama i međunarodnom pravu", naveo je.

Ustvrdio je da se Ukrajina našla u najtežem trenutku od početka rata. Iako je, naglašava, učinila maksimum i uspjela zaustaviti rusko napredovanje prema potpunoj okupaciji zemlje, sada je pritisnuta ultimatumima.

"Pitanje tko će platiti cijenu ne zanima Trumpa"

"Zelenski mora birati između ponižavajućeg mira i gubitka potpore Sjedinjenih Američkih Država. Bilo kakva vlast koja bi prihvatila ovakav plan ostat će upamćena kao vlast koja je izdala vlastiti narod", predviđa Granić.

Prema njegovu mišljenju, riječ je i o ozbiljnom udaru na Europsku uniju, koja je, unatoč iznimkama poput Mađarske, imala jasne stavove i snažno podupirala Ukrajinu. Kazao je kako je izostanak konzultacija s europskim partnerima prije donošenja ovakvog prijedloga dodatno produbio krizu povjerenja.

"Ovim potezom predsjednik Trump je nanio najgoru moguću pljusku Europskoj uniji i doveo u pitanje NATO. On razmišlja isključivo geostrateški, kako će srediti odnose s Rusijom da bi se kasnije mogao posvetiti Kini, Pacifiku i Tajvanu. Pitanje tko će platiti cijenu njega ne zanima", upozorio je.

"Hrvatska je dala primjer Europi"

Dodao je da bi Europa, suočena s ovom situacijom, morala osnažiti svoju vanjsku i obrambenu politiku jer je ovo jasna poruka da više nema oslanjanja isključivo na SAD. Tvrdi da Europska unija mora inzistirati na svojoj ulozi u završnim pregovorima o budućnosti Ukrajine i jasno poručiti da želi biti ozbiljan politički subjekt, a ne tek promatrač.

"Ako Europa sada ne preuzme aktivniju ulogu, gubi smisao kao politička i gospodarska zajednica. Mora učiniti sve da bude uključena u pregovore i da se ne pristaje na nepravedan i ponižavajući mir", napomenuo je.

Podsjetio je kako je Hrvatska od početka imala jasan i dosljedan stav, stojeći čvrsto uz Ukrajinu, kao što je i Ukrajina bila uz Hrvatsku u vrijeme velikosrpske agresije. "Hrvatska je dala primjer Europi kako se postupa u ovakvim situacijama. Ostajemo na strani pravde i međunarodnog prava", poručio je.

Zaključio je da su pred nama dani u kojima će se donositi ključne odluke za budućnost Ukrajine, Europe i globalnog poretka te da će ishod pokazati hoće li Europa uspjeti sačuvati svoje temeljne vrijednosti.