ROLETE na prozorima ženevskog Richemonta spuštene su od srpnja, nakon što je u uobičajenim okolnostima taj užurbani hotel s pet zvjezdica zbog koronavirusa ostao bez bogatih gostiju.

Nakon "katastrofalnog ljeta" i drugi luksuzni hoteli u Ženevi, gradu koji se hvali s najviše hotela po glavi stanovnika u svijetu, bore se da izbjegnu sličnu sudbinu. 

"Mi smo kao profesija na odjelu intenzivne njege i životno smo ugroženi", kamena lica govori Thierry Lavalley, predsjednik ženevske udruge hotelijera i upravitelj hotela Fairmont Grand.

Prije pandemije ženevski su hoteli zbrajali rekorde. Grad koji u uobičajenim okolnostima vrvi diplomatima i poslovnim ljudima ostvario je 3,2 milijuna noćenja 2019. godine. "A sad nas je pogodio ekonomski tsunami", kaže Lavalley. 

Kao 1954. 

Švicarska, zemlja s 50.000 zaraženih koronavirusom i 1800 umrlih, izbjegla je stroge karantene kakve su uvele druge države, ali su ograničenja u putovanjima i otkazivanje brojnih konferencija i sastanaka uzele danak. 

Do konca srpnja u Ženevi je zabilježeno samo 693 tisuće noćenja i ne očekuje se da će do kraja godine taj broj premašiti 1,3 milijuna. Za takvu nisku razinu posjećenosti treba se vratiti do 1954. kada u gradu nije bilo ni upola hotela kao danas.

Hoteli su u krizi diljem Europe, ali nigdje se to ne osjeti kao u Ženevi, gdje tri četvrtine gostiju čine ljudi koji dolaze na poslovne kongrese i seminare ili su povezani s manjim ili većim sastancima koje organiziraju UN i druge međunarodne organizacije. 

"Sada nema kongresa, nema poslovnog turizma, a UN se jedva 'pomiče'. To Ženevu čini najpogođenijim gradom u Švicarskoj", objašnjava Lavalley. Sa 126 hotela i 10.000 soba, Ženeva se može pohvaliti najvećom 'hotelskom gustoćom' u svijetu, odnosno omjerom broja soba i stanovnika. 

Ako se ništa ne poduzme, brojni će hoteli završiti kao Richemont koji se morao zatvoriti nakon 145 godina poslovanja, kaže Lavalley. 

Dno rupe 

U međuvremenu, susjedni gradovi koji profitiraju od blizine Ženeve također pate. U Lausanni, šezdesetak kilometara dalje niz Ženevsko jezero, idući će mjesec propasti najmanje jedan hotel, rekao je Stefano Brunetti-Imfeld, predsjednik gradskog saveza hotelijera. 

Taj je grad središte više od 50 međunarodnih sportskih saveza i sjedište Međunarodnoga olimpijskog odbora (MOO) pa ima i svojih problema neovisno o Ženevi.

"Svi ti ljudi ostaju doma, ne dolaze na posao, ne putuju ili ne dovode druge ljude", dodaje Brunetti-Imfeld, čija obitelj vodi Hotel de La Paix u središtu grada od 1954. 

Zbog takve situacije vlasnici hotela u Ženevi i okolnim područjima traže da švicarska vlada osnuje fond koji će im pomoći da pokriju gubitke i ostanu na životu dok pandemija ne prestane. Žele i bolje balansiranje vladajućih između zdravstvenih i ekonomskih interesa. 

Svaka restrikcija i svako ograničenje ima razoran učinak na broj noćenja u hotelima, rekao je Brunetti-Imfeld i ukazao na nedavnu odluku da se veći dio Francuske, uključujući i Pariz, stavi na švicarsku crvenu listu.  

Lavalley ističe da je nužno naći "sredinu" između zdravstvenih i ekonomskih interesa kako bi se "izvukli s dna ove rupe".