PREDSJEDNIK Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić je za Dnevnik HTV-a komentirao probleme liječnika i zdravstva te sastanak predstavnika liječničkih udruga s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom zdravstva Vilijem Berošem. Nakon sastanka liječnici su izjavili da su zadovoljni.

No glavnu riječ o tome hoće li se štrajk doktora ipak održati imat će Glavni odbor liječničkog sindikata. Luetić je bio na sastanku s Plenkovićem i Berošem.

"Ovo je korak naprijed u odnosima vlade i krovnih liječničkih organizacija, ali i u prepoznavanju teme zdravstva kao teme koja je važna za svakog građanina jer smo svi mi danas ili sutra upravo pacijenti, korisnici našeg zdravstvenog sustava. 

Sastanak je potrajao dosta dugo, premijer se želio osobno upoznati s brojnim izazovima i problemima koje imamo u sustavu zdravstva i konkretno sa zahtjevima krovnih liječničkih organizacija", rekao je Luetić gostujući na Dnevniku HTV-a.

"Pitanje o štrajku je pitanje za Glavni odbor"

Premijer je danas izjavio da očekuje da neće biti štrajka, a ista očekivanja ima i Beroš. Luetić kaže kako je štrajk u domeni Hrvatskog liječničkog sindikata.

"Mi danas imamo informaciju kako je Skupština Sindikata dala zeleno svjetlo za štrajk i da je prebacila ovlasti za pokretanje štrajka, način i modalitete štrajka na sam Glavni odbor Sindikata. Pitanje o štrajku je pitanje za Glavni odbor, koji će se o tome sastati u vrlo brzom roku", rekao je predsjednik HLK.

Prekovremeni sati

Liječnici u Hrvatskoj su odradili tri milijuna prekovremenih sati godišnje. Luetić kaže da se ta brojka iz godine u godinu ne smanjuje. 

"To je prekovremena satnica koja je izvan zakonski dozvoljenog maksimuma. Moramo imati posebni zakonski propis koji će regulirati ovakav rad liječnika. Podsjetit ću, bez takvog prekovremenog rada mi ne možemo imati ovakav zdravstveni sustav kakav imamo.

Naime, nedostaje nam najmanje 2000 liječnika da bismo imali sustav koji ne bi imao toliki broj prekovremenih sati. Na neki način će se legalizirati ovakva mogućnost prekovremenog rada, ali istovremeno definirati druga radna prava liječnika kao što su pitanja dežurstva, prekovremenog rada, pripravnost, pa i osnovice rada liječnika", rekao je Luetić.

Upitan ima li tu prostora za dodatni rast prihoda, Luetić odgovara kako će se o tim temama razgovarati u samom definiranju zakona. 

Neki sindikati misle da nije u redu da se radi zakon isključivo o radnopravnom statusu liječnika

Sindikat medicinskih sestara i Samostalni sindikat zdravstva smatraju da nije u redu da se radi zakon isključivo o radnopravnom statusu liječnika te su protiv toga. Luetić kaže kako se o zakonu o radnopravnom statusu liječnika s Plenkovićevom vladom razgovara gotovo četiri godine. 

"Još od 2019. godine se vode razgovori na tu temu i zakon o radnopravnom statusu je u normativnom planu već tri godine - 2021., 2022. i 2023.

Ono što treba ponoviti je da jedino liječnici imaju ovoliko veliku prekovremenu satnicu, koja je već bila uzrok sudskih tužbi i presuda koje su bile kasnije donesene. Imali smo i situaciju da se liječnici kažnjavaju na sudu zbog prekovremenog rada temeljem kojeg opstaje zdravstveni sustav", kaže.

"Problem robovlasničkih ugovora"

Luetić naglašava kako je vlada na tu temu rekla da bi išla u dva smjera. Kaže da je jedan liberalizacija ugovora u budućnosti. 

"Dakle, micanje ikakvih financijskih obveza koje nisu ono što je neprijeporno, a to je ulaganje u edukaciju specijalizanta. EU ne poznaje bruto plaće ili paušalni iznos baziran na osnovicama plaće i to je zapravo kazna kao model privlačenja u neku sredinu.

Mi smo rekli da se može ići jedino stimulacijama, a što se tiče financijskih obaveza, da one mogu biti na razini onog što je uloženo u edukaciju mladog liječnika i ništa više. Drugi problem su postojeći robovlasnički ugovori koji bi se trebali rješavati aneksima postojećih ugovora.

Mi smo imali nedavno sastanak na razini krovnih liječničkih organizacija u Europi i oni se čude kako uopće takva rješenja postoje u Hrvatskoj. To je nešto što EU ne poznaje. Robovlasnički ugovori su nepoznati u EU", kazao je Luetić.

Luetić kaže da će pacijentima biti bolje nakon ovih dogovora

Odgovarajući na pitanje hoće li se današnji dogovori nekako osjetiti i hoće li pacijentima biti bolje, Luetić kaže da misli da hoće. Smatra da će pacijentima biti bolje direktno, ali i indirektno.

"Direktno samim time što će ići gore koeficijenti za primarnu zdravstvenu zaštitu. Ja očekujem da jedan dio liječnika nađe svoje buduće radno mjesto u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ona nam je kadrovski devastirana, nedostaje u sustavu 250 obiteljskih liječnika i oni su bili najmanje plaćeni u sustavu. Vjerujem da će ovom korekcijom koeficijenata jedan dio liječnika svoju budućnost vidjeti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je u izravnoj vezi s dostupnošću zdravstvene zaštite za naše pacijente", govori šef HLK.

Luetić smatra da je to što ih je premijer nakon tri i pol godine primio pomak i da je dijalog prvi korak prema rješenju. "Ono što će i krovne liječničke organizacije i sindikat u konačnici u svojoj odluci o štrajku cijeniti su djela, a ne obećanja. Dakle, djela - već prvi test je 28. travnja, kad je obećana uredba o koeficijentima", rekao je Luetić za Dnevnik HTV-a.