SABORSKI zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) poručio je da je Hrvatska financijski okupirana te upozorio kako se financijska vlast, koju predvode Hrvatska narodna banka i druge bankarske institucije, nametnula izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, što vodi daljnjoj destabilizaciji te gašenju demokracije, pa je "nužno da sudbinu uzmemo u vlastite ruke".

Lovrinović je na konferenciji za novinare u saboru iznio analize po kojima strani vlasnici upravljaju imovinom od oko 640 milijardi kuna u hrvatskim financijskim institucijama, dok domaći vlasnici upravljaju s jedva oko 60 milijardi kuna. "Financijski sustav je krvotok svakog gospodarstva i prevažno je pitanje kako se njime upravlja i u kojoj mjeri služi rastu i razvoju domaćeg gospodarstva, a koliko drugim interesima", istaknuo je.

"Banke u stranom vlasništvu upravljaju s 92 posto imovine banaka u RH"

Hrvatski financijski sustav ocijenio je bankocentričnim jer u njemu dominiraju banke u stranom vlasništvu zbog čega, tvrdi, ne služi razvoju domaćeg gospodarstva, već ga iscrpljuje i nanosi mu štetu. Naveo je da strani vlasnici od ukupno 422 milijarde kuna imovine banaka upravljaju s 386 milijardi, odnosno 92 posto, kao i s 200 milijardi kuna štednje stanovništva. Kad je riječ o kreditiranju, dodaje, prevladavaju oni za stanovništvo koji najvećim dijelom završavaju uvozom strane robe, čime se povećava deficit platne bilance i vanjski dug.

"Banke u RH od svih kredita nefinancijskom sektoru odobravaju oko 40 posto poduzećima, a građanima 60 posto, čime se sustavno zanemaruje domaća proizvodnja i stimulira uvoz, a time i inozemno zaduživanje te se stvaraju uvjeti za povećanje broja blokiranih građana", rekao je Lovrinović.

Strani vlasnici našom štednjom financiraju naše građane i poduzeća te zarađuju 5 milijardi godišnje

Upozorio je da strani vlasnici banaka u RH "našom štednjom financiraju naše građane i poduzeća" i na tome godišnje zarađuju pet milijardi kuna profita te "isisavaju domaću akumulaciju". Iznio je i podatak da je HNB krajem 2018. u inozemstvu držao oko 116 milijardi kuna (15,5 milijardi eura) deviznih rezervi, od čega su čak 82 milijarde plasirane u strane obveznice te su na taj način financirane strane države i projekt. 

Spomenuo Hrvatsko proljeće 1971.

Procijenio je i da stranci sa 100 posto upravljaju domaćom akumulacijom i novcem iz drugog mirovinskog stupa kroz četiri društva za upravljanje, odnosno sa 100 milijardi kuna koje su radnici uplatili kroz doprinose iz svojih plaća. Time su postali, nakon banaka, drugi najveći financijski posrednik i od 2002. do danas zaradili 8 milijardi kuna profita i jedini su profitirali od drugog mirovinskog stupa, kazao je Lovrinović.

"Jedan od glavnih uzroka masovnog pokreta 1971. poznatog kao Hrvatskog proljeće bila je teza da Beograd izvlači devize i iskorištava hrvatsko gospodarstvo i društvo, a analize Odbora za financije govore da bi hrvatsko proljeće 2019. trebalo biti još masovnije i žešće te dovesti do značajnih promjena", zaključio je.